Prevare na društvenim mrežama i aplikacijama za komunikaciju sve su češće, a poslednja u nizu je nova vrsta prevare koja se širi putem WhatsApp-a. Stručnjaci upozoravaju da je reč o jednom od opasnijih oblika digitalnih napada, jer napadači koriste identitet osoba koje se već nalaze u imeniku korisnika.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova apeluju na građane da budu posebno oprezni i da ne otvaraju sumnjive poruke i linkove, naročito one u kojima ih osoba iz kontakata moli da hitno uplate novac.

Kako izgleda prevara

Prevara najčešće počinje porukom koja stiže od poznate osobe iz imenika. Sadržaj je kratak, direktan i obično uključuje hitan zahtev za pozajmicu.

Poruka uglavnom glasi: "Ćao, možeš li da mi pozajmiš 120.000 dinara? Treba mi na karticu, vraćam sutra".

Ukoliko građani odgovore ili nastave komunikaciju, napadači šalju broj računa na koji bi trebalo uplatiti novac. Mnogi to učine verujući da pomažu prijatelju, rođaku ili bliskoj osobi.


"Bez pina ne može da se otvori WhatsApp"

Stručnjaci za društvene mreže upozoravaju da ovakve prevare mogu pogoditi bilo koga, jer se oslanjaju na poverenje i brzinu reakcije.

Nemanja Cvetković, stručnjak za društvene mreže, navodi da napadači koriste psihološki pritisak, osećaj hitnosti i činjenicu da poruka dolazi sa naloga osobe koju korisnik poznaje.

- Bez pina ne može da se otvori WhatsApp kanal. To hakerima pravi veću distancu da uđu na tuđi nalog. Mnogo su sada sofisticiraniji načini prevare na mrežama, potrebno je sa ljudima koji vas kontaktiraju potvrditi da li im je zaista pomoć potrebna.

"Koliko su službe napredovale, toliko su i hakeri"

Osim finansijske štete, opasnost je i u tome što napadači u pojedinim slučajevima mogu dobiti pristup nalogu žrtve. Tada mogu čitati poruke, slati nove poruke u ime korisnika i nastaviti širenje prevare ka drugim kontaktima.

Milan Milović, pukovnik policije u penziji, upozorava da su mete najčešće obični građani, a da prevara funkcioniše tako što se žrtva dovodi u situaciju da reaguje impulsivno, bez provere.

- Sistem hakovanja je danas savršenstvo. Koliko su službe napredovale, toliko znaju i hakeri. Uđu u kafe, naprave nalog, izvrše krivično delo i više ga nikad ne vidite. Niko o vama ne može da vodi računa, ako to sami ne radite. Bezbedonosna kultura je preduslov i poslovanja i komunikacije.

Šta građani treba da urade

Stručnjaci savetuju da građani, čim dobiju ovakvu poruku, najpre pozovu osobu koja je navodno poslala zahtev, kako bi proverili da li je poruka zaista od nje ili je reč o zloupotrebi naloga.

Takođe, građanima se savetuje da ne uplaćuju novac na osnovu poruka, čak i kada deluje da dolaze od bliskih osoba, kao i da slučaj prijave nadležnim institucijama.

Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala nastavlja da prati ovaj vid zloupotreba i poziva građane da svaki pokušaj prevare prijave policiji.

Bezbednost u digitalnom okruženju, poručuju stručnjaci, zavisi i od opreza svakog pojedinca.