Sa rastom globalnih cena energije i naglim padom popularnosti, američki predsednik Donald Tramp suočava se sa ozbiljnom političkom i vojnom dilemom nakon mesec dana rata protiv Irana, navodi Rojters.

Pred njim su dve teške opcije: da pristane na potencijalno nepovoljan mirovni sporazum i povuče se, ili da dodatno eskalira sukob i rizikuje dugotrajan rat koji bi mogao da obeleži, pa čak i ugrozi njegovo predsedništvo.

Uprkos intenzivnim diplomatskim naporima, Tramp završava još jednu nedelju zajedničke američko-izraelske kampanje bez jasnog pomaka. U međuvremenu, Iran zadržava kontrolu nad ključnim energetskim tokovima iz Persijskog zaliva i nastavlja sa raketnim i dron napadima širom regiona.

Glavno pitanje sada, prema analitičarima, jeste da li je Tramp spreman da smiri sukob ili ga dodatno rasplamsa. Kritičari ovaj rat već nazivaju „ratom po izboru“, koji je izazvao najveći globalni poremećaj u snabdevanju energijom do sada.

Iako je svojim saradnicima poručio da želi da izbegne „beskonačni rat“ i pronađe diplomatsko rešenje, Tramp istovremeno ne isključuje mogućnost snažne vojne eskalacije ukoliko pregovori propadnu.

Trka za izlaz iz krize
Sve intenzivniji diplomatski kontakti, uključujući i mirovni plan od 15 tačaka poslat preko Pakistana, ukazuju na hitnu potragu za izlazom. Ipak, ostaje nejasno da li postoji realna šansa za uspešan dogovor.

„Tramp nema dobre opcije za završetak rata“, ocenjuje bivši obaveštajni zvaničnik Džonatan Panikof, ističući da nedostaje jasna predstava o tome šta bi zapravo bio zadovoljavajući ishod.

Istovremeno, SAD pojačavaju vojno prisustvo u regionu i upozoravaju Iran na moguće još žešće napade, čak i uz opciju kopnene intervencije.

Opcija „poslednjeg udara“
Jedan od scenarija koji se pominje jeste veliki završni vazdušni napad na iranske vojne i nuklearne ciljeve, nakon čega bi Tramp mogao da proglasi pobedu i povuče se.

Međutim, takav potez bi imao smisla samo ako bi Ormuski moreuz bio ponovo otvoren za trgovinu – što Iran za sada odbija. Bez toga, svaka „pobeda“ mogla bi delovati prazno.

Pogrešna procena i rastući pritisak

Jedna od ključnih Trampovih grešaka bila je potcenjivanje iranskog odgovora. Teheran je iskoristio svoje kapacitete da uzdrma region i gotovo blokira jedan od najvažnijih svetskih energetskih pravaca, izazivajući globalni ekonomski šok.

Istovremeno, Tramp se suočava sa sve većim pritiskom kod kuće. Rat je nepopularan među građanima, a rast cena goriva dodatno podstiče nezadovoljstvo.

Njegov rejting pao je na 36 odsto – najniži od povratka u Belu kuću – dok republikanci strahuju za ishod predstojećih izbora.

Bez lakog izlaza

Mirovni plan koji je ponuđen Iranu sadrži zahteve koje Teheran smatra neprihvatljivim – od ukidanja nuklearnog programa do odricanja od regionalnog uticaja.

Iran, s druge strane, ne pokazuje spremnost na brze pregovore i ne veruje Trampu, posebno nakon ranijih vojnih poteza tokom diplomatskih kontakata.

U takvoj situaciji, sukob ulazi u fazu u kojoj svaki naredni potez može imati dalekosežne posledice – ne samo po Bliski istok, već i po globalnu ekonomiju i političku budućnost samog Trampa.