"Cilj je da ove godine uradimo 320.000 prijava i objekata. To je da kažemo prva faza ove godine. Sve preko toga će biti jedan neverovatan uspeh. Mi smo izašli da možda možemo, ako se dobro organizujemo i ako sve bude redovno, u smislu da sve lepo funkcioniše i ovi prigovori i ova
dokumentacija koja je priložena da tu nema nekih nespornih stvari, da  uradimo i čak pola miliona upisa ove godine. U svakom slučaju 320.000 je nešto što moramo da uradimo", rekao je Milić gostujući u epizodi NALED podkasta Reformske priče.

Milić je objasnio kako je došlo do "zastrašujućeg" podatka od 4,8 miliona objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti.

"To je jedna stvar koja nije urađena više decenija u smislu da objekti nisu ažurno upisani u katastar nepokretnosti. To su objekti i koji nisu upisani i objekti koji su upisani, ali nemaju pravog, odnosno faktičkog nosioca prava", naveo je Milić.

Dodao je da su sa druge strane kolege iz Republičkog geodetskog zavoda kad su sprovodili reformu zemljišne administracije, uočili da postoji 9,5 miliona nepokretnosti u Republici Srbiji i da je oko polovina njih, kako je rekao, na neregularnom tržištu odnosno da postoji određeni problem sa nosiocem prava na nepokretnosti.

"Rečeno je da su to objekti, ali moramo da kažemo da to nisu  slobodnostojeći objekti, nisu to samo stambene zgrade, to su i delovi objekata, pomoćni objekti, to su objekti koji su u okviru ekonomskih domaćinstava, to su neki objekti koji su, recimo, za potrebe parkiranja vozila, i tako dalje. Ima i određenih nepravilnosti vezano za zemljište, tako da kad se sabere taj broj, mi dolazimo do tog jednog ogromnog podatka od 4,8 miliona i to je izazvalo i određene debate u stručnoj i široj javnosti", objasnio je direktor.

Milić je objasnio da je ovaj pristup veoma dobar i da je neophodno objasniti građanima koja je razlika između legalizacije, ozakonjenja i formalizacije.

"Ovo je jedan dobar pristup, koji je primenjen u Portugaliji, Italiji, Grčkoj, Španiji i u Turskoj. Ovaj Zakon je dobio priznanja iz određenih komiteta Ujedinjenih nacija, a mi smo primenili sve odgovarajuće direktive, kako bi konačno uveli red u upravljanju nepokretnostima, i da bez sumnje možemo da znamo ko je nosilac prava na nepokretnostima", rekao je Milić.

Direktor je istakao da su izvršene određene izmene zakona kojima se vrši upis u katastar nepokretnosti i da konačno dobijamo mogućnost da radimo takozvanu malu konvalidaciju. Odnosno da na osnovu starih isprava može da se izvrši sada upis, iako taj upis nije bio izvršen iz nekog razloga u ranijem periodu, sad je to zakonodavac omogućio.

Dodao je da se sve radi u digitalnom okruženju i da je od novembra 2023. godine katastar, odnosno Republički geodetski zavod sa svim službama katastra nepokretnosti prešao na digitalni model.

"Mi smo imali zahetvan informatički zadatak ovde, ovih 2,5 miliona prijava je urađeno preko jedne specijalizovane aplikacije, to su radili domaći inženjeri za naše potrebe. Imali smo jedan kratak rok od 60 dana da se izvrši ova prijava. Postojali su određeni mali tehnički problemi, što je i realno. Kako je krenuo poces prijavljivanja preko aplikacije mi smo proširili module i videli da tamo imamo i fizička lica, pravna lica, stambene zajednice, državne organe, to da ne zaboravimo, i videli smo da postoji jedan specifičan problem, a to su verske zajednice u Republici Srbiji", rekao je direktor. 

Milić je rekao da je sada važno da budu vrlo obazrivi, jer je aplikacija bila otvorena i mogla su razna lica uz određenu pretpostavku i dokaze da tvrde da imaju pravo upisa svojih nepokretnosti na određenom zemljištu.

"Agencija će vrlo pažljivo postupati, ali ono što je najvažnije, ono gde je Zakon usmeren to je na naše domaćine koji su gradili na svom zemljištu, a iz nekog razloga nisu dovršili taj postupak, nisu pribavili upotrebnu dozvolu ili su gradili pre nekih propisa za građevinsku dozvolu", objasnio je Milić.

Prema njegovim rečima, tu je dosta složena situacija, ali je sada pravi trenutak da se sve to lepo ažurira i da ono što je upisano u katastar nepokretnosti sad bude potpuno digitalizovano i transparentno i da se prati dalja promena.

On je objasnio da je to važno jer se time stvara sigurnost da možemo da radimo jedan legalan prenos apsolutnih prava i da javni beležnici daju tu svoj doprinos.

Važno je, prema njegovim rečima, da svi plaćaju porez na prenos apsolutnih prava i da javni sektor ima određene prihode od toga.

Nastavio je da je druga stvar da građani imaju potpunu pravnu sigurnost u onom delu koji se tiče naslednog prava, da se ostavinski postupci lepo i efikasno sprovode i da se ažurno opet preko beležnika radi u tom okruženju. 

Podsetio je da se banke i da se ta uspavana imovina probudi, da u potpunom kapacitetu ove nepokretnosti daju doprinos u tom delu založnog prava.

"Ovo je usmereno na naše domaćine i isto što je ministarka više puta ponovila, ovim Zakonom se u stvari stvara jedna sigurnost za porodičnu imovinu. Ovaj zakon u stvari čuva porodičnu imovinu", ukazao je direktor.