Uloga nastavnika u Srbiji poslednjih godina značajno je promenjena, a najnovije izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (ZOSOV), koje su stupile na snagu u martu 2025. godine, dodatno su redefinisale granice njihovih ovlašćenja. Kako navodi analiza novih propisa, ove promene uvedene su nakon tragedija iz maja 2023. godine, sa ciljem povećanja bezbednosti u školama i efikasnijeg reagovanja na nasilje.

Ipak, u praksi, mnogi prosvetni radnici danas se osećaju kao da rade pod stalnim pritiskom, balansirajući između autoriteta i strogih zakonskih ograničenja.

Šta nastavnik danas sme da uradi

Iako se često tvrdi da nastavnici „nemaju prava“, zakon im i dalje daje određene mehanizme za održavanje discipline, ali uz jasno definisane procedure.

Prvi korak je verbalna opomena, koju nastavnik može samostalno izreći učeniku koji remeti nastavu, koristi telefon ili se neprimereno ponaša.

U slučaju ozbiljnijeg ometanja časa, nastavnik može uputiti učenika da napusti učionicu i ode kod dežurnog nastavnika ili pedagoga, ali pod uslovom da učenik ni u jednom trenutku ne ostane bez nadzora.

Takođe, nastavnik ima pravo da zahteva da učenik odloži mobilni telefon ako ga koristi tokom časa, dok detaljna pravila o tome određuje škola kroz interne akte.

Važna promena odnosi se i na ocenu iz vladanja, koja se od 2024. godine ponovo računa u prosek od šestog razreda osnovne škole. Nastavnici su dužni da prate i evidentiraju ponašanje učenika, što direktno utiče na ovu ocenu.

Posebno je naglašena obaveza prijavljivanja nasilja. Nastavnik mora pismeno prijaviti sumnju na nasilje najkasnije narednog radnog dana, a neprijavljivanje se smatra teškom povredom radne dužnosti.

Šta nastavnik više ne sme ni da pokuša

Sa druge strane, zakon jasno definiše i niz zabrana čije kršenje može dovesti do disciplinskog postupka ili čak trajnog gubitka licence.

Apsolutno je zabranjeno fizičko kažnjavanje. Svaki oblik fizičkog kontakta koji može dovesti do povrede ili poniženja učenika tretira se kao ozbiljno kršenje propisa. Prema dostupnim podacima iz sistema obrazovanja, više desetina nastavnika u Srbiji već je izgubilo licencu zbog ovakvih prekršaja.

Zabranjeno je i psihičko maltretiranje – vikanje, ismevanje ili etiketiranje učenika smatra se ugrožavanjem njihovog dostojanstva i emocionalnog zdravlja.

Važno pravilo odnosi se i na ocenjivanje: nastavnik ne sme da smanji ocenu iz predmeta zbog ponašanja učenika, već ocena mora odražavati isključivo znanje.

Takođe, nastavnik nema pravo da pretresa lične stvari učenika, čak ni u slučaju sumnje na posedovanje zabranjenih predmeta. Takve radnje mogu sprovoditi isključivo ovlašćena lica, poput direktora ili policije, uz prisustvo roditelja.

Šta ove promene znače za škole

Jedna od ključnih novina jeste ukidanje mogućnosti da učenici izbegnu disciplinski postupak promenom škole. Novi propisi predviđaju da se postupak mora završiti u školi u kojoj je započet.

Pored toga, uveden je društveno-korisni i humanitarni rad kao deo vaspitnih mera, kako bi učenici kroz konkretne aktivnosti razumeli posledice svog ponašanja.

Stručnjaci iz oblasti obrazovanja ističu da je cilj ovih promena prelazak sa isključivo kaznenog sistema na model koji kombinuje odgovornost i vaspitni rad.

U praksi, to znači da nastavnik više nije „usamljeni autoritet“, već deo šireg tima koji uključuje pedagoge, psihologe i roditelje.

Ove izmene otvaraju i važno pitanje – da li novi sistem daje dovoljno prostora nastavnicima da održavaju disciplinu ili ih dodatno ograničava u svakodnevnom radu.