Pesma Đurđevdan danas je nezaobilazna na proslavama, svadbama i veseljima širom Balkana, ali malo ko zna da iza stihova koji se pevaju uz podignute čaše stoji jedna od najpotresnijih priča iz vremena Drugog svetskog rata.

Prema svedočenjima preživelih, priča o nastanku pesme vezuje se za 1942. godinu i zloglasni transport Srba ka logoru Jasenovac concentration camp.

Na današnji dan, u rano jutro pred Đurđevdan, vlasti tadašnje Nezavisna Država Hrvatska (NDH) naredile su okupljanje srpskih zarobljenika iz Sarajeva. Kolone ljudi izvođene su iz zatvora, kasarni i logora, a na obali Kulina Bana čekao ih je takozvani „voz smrti“ koji je putovao prema Jasenovcu.

U kolonama se nalazilo oko tri hiljade uglavnom mladih Srba, a prema svedočenjima, ustaše su ih uz podsmeh i uvrede uguravale u vagone namenjene za prevoz stoke. Na vagonima je pisalo „sedam konja ili četrdeset vojnika“, ali je u svaki ulazilo i po nekoliko stotina ljudi.

Gladni, žedni i prestravljeni, zarobljenici su tokom puta ka Jasenovcu ostajali bez vazduha i snage. Upravo tada, prema priči preživelih, jedan od zatvorenika iz inata, bola i prkosa počeo je da peva stihove:

„Proljeće na moje rame slijeće,
đurđevak zeleni,
svima osim meni...“

Prema svedočenjima, pesma je odjekivala u vagonima dok su zarobljenici putovali ka logoru, a mnogi smatraju da je upravo iz tog trenutka nastala kasnije čuvena pesma „Đurđevdan“.

Od oko 3.000 ljudi koji su krenuli iz Sarajeva, u Jasenovac je stiglo približno 2.000, dok je strahote logora preživelo svega nekoliko stotina.

O ovom događaju kasnije je govorio i Žarko Vidović, istaknuti istoričar i filozof koji je bio među preživelima i zahvaljujući kome je sačuvano sećanje na tragediju i priču o nastanku pesme.

Godinama kasnije, sarajevski muzičar Goran Bregović obradio je pesmu, koja je u izvođenju grupe Bijelo Dugme postala veliki hit i jedna od najpoznatijih pesama sa prostora bivše Jugoslavije.

Iako je danas mnogi doživljavaju kao veselu kafansku pesmu, priča koja stoji iza „Đurđevdana“ za mnoge predstavlja simbol stradanja, tuge i sećanja na žrtve Drugog svetskog rata.