Zakon o organskoj proizvodnji kojim se prvi put uvodi Registar organskih proizvođača, kao i obaveza da proizvođači svoje aktivnosti prijavljuju nadležnom organu, primenjuje se od danas, 1. juna.

Ovaj zakon, koji uvodi važne izmene koje će uticati na sve učesnike u lancu organske proizvodnje, stupio je na snagu polovinom decembra prošle godine, a njegova primena je odložena za 1. jun kako bi se obezbedilo dovoljno vremena da se firme usklade sa novim standardima, a institucije sprovedu neophodne pripreme.

Šta uređuje Zakon o organskoj proizvodnji?

Zakon o organskoj proizvodnji uređuje opšta i posebna načela te proizvodnje, kao i označavanje i oglašavanje organskih proizvoda, ali i kontrolu, sertifikaciju, zahteve o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima, kao i nadzor i druga pitanja od značaja za organsku proizvodnju.

Zakon je predvideo i da je u organskoj proizvodnji zabranjeno upotrebljavati GMO, proizvode proizvedene od GMO-a i proizvode proizvedene pomoću GMO-a u hrani ili hrani za životinje, odnosno kao hranu ili hranu za životinje, ali i kao pomoćna sredstva u preradi, sredstva za zaštitu i ishranu bilja, oplemenjivače zemljišta, biljni reproduktivni materijal, mikroorganizmi ili životinje.

Predviđeno je i da prerađivači više ne mogu biti organizatori proizvodnje, niti nosioci sertifikata za celu grupu i to sada moraju biti proizvođači organizovani u formi pravnog lica.

Na koje proizvode i subjekte se zakon primenjuje?

Zakon se primenjuje na proizvode u svim fazama organske biljne i stočarske proizvodnje, uključujući akvakulturu i pčelarstvo, kao i na proizvode koji su od njih dobijeni, preciznije na žive ili neprerađene poljoprivredne proizvode, uključujući seme i drugi biljni reproduktivni materijal, prerađene poljoprivredni proizvodi koji se koriste kao hrana, zatim hranu za životinje i druge proizvodi povezani sa poljoprivredom.

Primenjuje se i na sve subjekte koji učestvuju u bilo kojoj fazi proizvodnje, pripreme, označavanja, stavljanja na tržište, uvoza ili izvoza proizvoda, ali odredbe ovog zakona ne primenjuju se na pripremu hrane u objektima javne ishrane.

Ciljevi Zakona o organskoj proizvodnji

Opšti ciljevi zakona doprinose zaštiti životne sredine i klime, održavanju dugoročne plodnosti zemljišta, visokom stepenu biološke raznovrsnosti i smanjenju zagađenja životne sredine, visokim standardima dobrobiti životinja, zadovoljavanju specifičnih potreba životinja u ponašanju, kao i podsticanju kratkih lanaca distribucije i lokalne proizvodnje, i očuvanju retkih i autohtonih rasa kojima preti izumiranje.

Kako je navedeno u zakonu, njegovi opšti ciljevi su i doprinos razvoju ponude biljnog genetičkog materijala prilagođenog specifičnim potrebama i ciljevima organske poljoprivrede, ali i doprinos visokom nivou biološke raznolikosti, naročito korišćenjem raznolikih biljnih genetičkih materijala.

Označavanje organskih proizvoda

Precizirano je i da resorni ministar bliže propisuje uslove i način odobrenja za upotrebu sastojaka poljoprivrednog porekla koji nisu organski za proizvodnju prerađene organske hrane i obrazac zahteva.

Navedeno je i da se za označavanje i oglašavanje proizvoda mogu koristiti izrazi „ekološki“, „organski“, „biološki“ odnosno njihove skraćenice kao što su „eko“, „org“ ili „bio“, ali i drugi izrazi i skraćenice koje upućuju na organsku proizvodnju.

Za označavanje i oglašavanje proizvoda koji su u skladu sa ovim zakonom koristi se i nacionalni znak za organski proizvod čiji izgled kao i pravila za njegovo korišćenje, isticanje, veličinu, izgled i sastav bliže propisuje ministar nadležan za poslove poljoprivrede.

Kazne za nepoštovanje zakona

Za nepoštovanje odredbi ovog zakona predviđene su i novčane kazne i one se kreću od 5.000 do tri miliona dinara.

BONUS VIDEO

1