Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta iz regiona izjavio je danas da se zločin počinjen pre 85 godina nad 243 srpska civila u Donjoj Suvaji kod Donjeg Lapca u Lici ne sme da zaboravi i oprosti i ocenio taj tragični događaj kao jedan od mnogih dokaza genocidne politike Nezavisne Države Hrvatske (NDH) čija je namera bila potpuno uništenje srpskog naroda. U saopštenju Saveza Srba iz regiona podseća se da se na taj zločin desio 1. jula 1941. godine i navodi se da je to jedan od najmasovnijih i najmonstruoznijih ustaških zločina genocida nad srpskim civilima pre podizanja ustanka srpskog naroda 27. jula iste godine.

"Tog tragičnog jutra, oko 300 naoružanih ustaša i domobrana upalo je u potpuno nezaštićeno selo. Ovu ekspediciju direktno je predvodio zloglasni ustaški komandant Vjekoslav Maks Luburić, uz podršku velikog župana Ljubomira Kvaternika", navodi se u saopštenju. Dodaju da su tada u kućama bili većinom žene, deca i stari, koji su verovali da su u opasnosti samo vojno sposobni muškarci koji su se već ranije povukli u obližnje šume. Linta je kazao da su ustaške snage za samo dva sata izvršile stravičan pokolj, koristeći uglavnom hladno oružje - noževe, bajonete i maljeve. "Ustaše su nastavile sa pokoljem Srba 2. i 3. jula u selima Lički Osredci i Bubanj. Prema podacima istoričara Đure Zatezala, u Donjoj Suvaji su 1. jula 1941. godine ubijena 243 srpska civila", rekao je Linta. Dodao je da je među žrtvama bilo čak 118 dece mlađe od 15 godina, 75 žena i 50 muškaraca.

 "Čitave porodice su potpuno zatrte, a najteže su stradale kuće Keča (45 ubijenih članova) i Ćopić (22 ubijena člana). Nakon zločina, ustaše su selo potpuno opljačkale i spalile. Po nekim drugim izvorima, tj. poimeničnim spiskovima žrtava, u pomenutim selima Suvaja, Lički Osredci i Bubanj, u prva tri dana meseca jula, bilo je 279 ubijenih, pretežno žena, dece i staraca, i jedva desetak muškaraca u dobi sposobnih za vojsku", rekao je Linta.

Istakao je da Srbija ima obavezu da usvoji Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH, osnuje državnu instituciju Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH i odredi Dan sećanja na srpske žrtve genocida u NDH. "To su osnovni preduslovi borbe za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u NDH", naglasio je Linta.