Što smo uživali u ranom proleću, uživali smo. Prema prognozi meteorologa Ivana Ristića, od subote pada temperatura, umesto dosadašnjih 17, najviša dnevna biće samo pet stepeni.
Nagli skokovi i promene vremena ne prijaju ni zdravima, a kamoli hroničnim bolesnicima. Prema rečima dr Nikole Stojkovića, najugroženiji su ljudi sa kardiovaskularnim bolestima, ali i meteoropate, pri čemu se meteoropatija, iako je prati skup simptoma kao što su slabost, vrtoglavica, migrena, poremećaj sna, anksioznost i drugi, ipak ne smatra ozbiljnim zdravstvenim problemom.
- Nagle promene vremena nepovoljno utiču na naše zdravlje. Kao posledica klimatskih promena dolazi do globalnog zagrevanja, što upravo dovodi do javljanja visokih temperatura u toku zimskih meseci. Kada dođe do naglog zahlađenja, to se takođe negativno odražava po naše zdravlje - objasnio je za Alo! dr Nikola Stojković.
- Prema navodima Svetske zdravstvene organizacije, očekuje se da će između 2030. i 2050. klimatske promene izazvati oko 250.000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje - dodao je naš sagovornik.
- Najugroženije grupe, uključujući hronične bolesnike, radnike na otvorenom, kao i decu, u još većem su riziku za brojna oboljenja. Zahlađenje pre svega utiče na kardiovaskularni sistem, dovodi do sužavanja krvnih sudova i samim tim opterećuje srčan rad. Ove promene posebno osećaju osobe sa srčanim oboljenjima, ali takođe promene u krvnom pritisku mogu osetiti i zdravi pojedinci. Svojim pacijentima uvek savetujem optimizaciju terapije shodno vremenskim prilikama, naročito kada je hipertenzija u pitanju - naveo je dr Stojković.
- Kada je reč o respiratornim oboljenjima, sezonska astma i bronhitis se veoma često podstiču hladnim vazduhom. Zato hronični bolesnici koji boluju od astme ili bronhitisa uvek treba da imaju pumpicu sa sobom kada dođe do naglog zahlađenja - istakao je dr Stojković.
Kako je podsetio dr Stojković, sa zahlađenjem su učestalije i prehlade.
- S obzirom na to da se više vremena provodi u zatvorenim prostorijama, povećava se mogućnost za širenje različitih virusa poput gripa, respiratornog sincicijalnog virusa i kovida 19. S obzirom na to da je prisutno manje sunčevih zraka i većina ljudi ostaje kod kuće, često dolazi do pada imunog sistema što dodatno povećava rizik za gore navedena oboljenja.
Dr Stojković savetuje da se, u cilju preventivnih mera, redovno provetravaju prostorije.
- Takođe, i bolesnim i zdravim ljudima savetujem da dovoljno spavaju, unose što više tečnosti, jedu voće i povrće. Naravno, najvažnije je da hronični bolesnici na vreme uzimaju terapiju - zaključio je dr Nikola Stojković.
Pratite najnovije VESTI SA FRONTA
Komentari (1)