Prijavljivanje građana po novom Zakonu o upisu prava na nepokretnosti počeće oko 8. decembra, a kako je istaknuto, ovaj zakon donosi velike koristi za državu, privredu i same građane, posebno one sa skromnijim primanjima.

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević naglasila je da je suština zakona zaštita doma i porodice, te da određene kategorije građana imaju potpuno oslobođenje od plaćanja troškova legalizacije.

Tako, na primer, primaoci socijalne pomoći, ratni veterani, invalidi, kao i porodice sa troje i više dece, neće plaćati ni dinar.

Za seoska domaćinstva cena legalizacije biće fiksna – 100 evra, što uključuje i pomoćne i ekonomske objekte. Pored toga, država uvodi nultu toleranciju na bespravnu gradnju.

Elektronske prijave od 8. decembra

U emisiji „Redakcija“ na Kurir televiziji, Sofronijević je objasnila da će građani moći da se prijavljuju od 8. decembra do 8. februara, dakle u roku od 60 dana, a prijava će se obavljati elektronski.

– „Zakon je veoma precizan, i naši građani moći će da podnose prijave elektronski. Oni koji nisu e-građani takođe će dobiti podršku države i moći će da se prijave uz pomoć lokalnih samouprava“, rekla je ministarka.

Kako je navela, građani će prijave moći da podnesu u bilo kojoj jedinici lokalne samouprave, bez obzira gde se nalazi njihova nekretnina.

– „Na primer, ako neko ima vikendicu u Nišu, prijavu može podneti i u Beogradu. Sistem je digitalizovan i povezan na teritoriji cele Srbije. Pošte Srbije će takođe pružati podršku, pa će i one biti mesta gde se građani mogu prijaviti“, dodala je Sofronijević.

Kol-centar i pomoć građanima

Ministarka je najavila i formiranje kol-centra, koji će građanima davati odgovore na najčešća pitanja, poput toga gde i kada mogu da se prijave, kao i koja je dokumentacija potrebna.

– „Opštine su spremno dočekale ovaj zakon i građanima već daju konkretne odgovore i smernice“, istakla je ona.

 Koja dokumenta su potrebna?

Sofronijević je navela da je procedura maksimalno pojednostavljena:

– „Građani treba da pripreme samo osnov sticanja – to može biti ugovor o kupovini ili ostavinsko rešenje – i ličnu kartu. Dakle, potrebna su samo dva dokumenta, što pokazuje koliko je proces pojednostavljen“, objasnila je.

Ministarka je dodala da je cilj akcije sadržan i u njenom motou – „Da građani konačno budu svoj na svome“.

Rokovi i žalbe

Zakon predviđa rok od 60 dana za prijavu, ali i dodatnih 30 dana za podnošenje prigovora.
Takođe, građanima koji zbog objektivnih razloga (poput bolesti ili boravka u inostranstvu) ne uspeju da se prijave na vreme, ostavljen je dodatni rok od godinu dana, uz dokaz o okolnostima.

Koliko košta legalizacija?

Kako je objasnila Sofronijević, svi građani koji se prijave treba da plate naknadu za upis prava svojine, koja je u visini doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta.

– „Svi plaćaju isti iznos, bez obzira da li su gradili sa ili bez dozvole. Izuzeci postoje za vlasnike porodičnih kuća do 400 kvadrata i najviše dva stana, kao i za kupce stanova od investitora koji više nisu dostupni državi“, rekla je ministarka.

Cene se kreću od 100 do 1.000 evra, u zavisnosti od veličine objekta, dok je u manjim gradovima i na selima cena fiksna – 100 evra.

Ona je naglasila i da posebne kategorije građana, poput samohranih roditelja, porodica sa više dece, invalida i primalaca socijalne pomoći, uopšte neće plaćati legalizaciju, već će biti potpuno oslobođeni.

– „Dokumentaciju kojom se potvrđuje njihov status građani treba da donesu prilikom prijavljivanja, a pošte i opštine će biti u obavezi da ih elektronski skeniraju i prilože prijavi“, navela je Sofronijević.

Ministarka je dodala i da, ukoliko neko ne podnese prijavu, država će to uraditi umesto njega, ali je naglasila da je bolje da građani to sami učine, kako bi imali punu kontrolu nad procesom.

Veliki infrastrukturni projekti

Sofronijević je iskoristila priliku da istakne da se u Srbiji trenutno gradi na sve strane.

– „U Vojvodini se gradi Fruškogorski koridor, put Beograd–Zrenjanin–Novi Sad, obilaznica oko Kragujevca, kao i Moravski i Dunavski koridor. Do kraja godine biće otvorena nova deonica od Vrnjačke Banje do Vrbe na Moravskom koridoru (14,5 km), kao i 20 kilometara Dunavskog koridora prema Brzoj Palanci i Kladovu“, rekla je ministarka.

Naglasila je i da se ne grade samo putevi, već i železnice, koje su decenijama bile zapostavljene.

Brza pruga Beograd–Budimpešta

– „Već je puštena pruga od Beograda do Kelebije, a očekujemo da Mađarska do decembra završi svojih 150 kilometara. Tada će biti pušten teretni saobraćaj, a na proleće i putnički. Naši građani će moći da stignu od Beograda do Budimpešte za manje od tri sata“, rekla je Sofronijević.

Od Beograda do Niša za 100 minuta

Govoreći o železničkom projektu Beograd–Niš, ministarka je navela da će rekonstrukcija pruge dužine 230 km znatno skratiti vreme putovanja.

– „Trenutno se putuje satima, a posle modernizacije putovanje će trajati samo 100 minuta. EU je obezbedila grant od 600 miliona evra, što je ogromna podrška“, rekla je Sofronijević.

Planirano je da radovi na trećoj deonici, od Paraćina do Trupala, počnu naredne godine.

Sledeći cilj – pruga ka Solunu

Ministarka je istakla da je sledeći strateški korak povezivanje Srbije sa Solunom, preko deonice Niš–Dimitrovgrad, koja prolazi kroz Grdeličku klisuru.

– „Na kratkom delu kroz Grdelicu brzina će biti 80 km/h, dok će u ostatku iznositi 160 km/h“, objasnila je ona.

Zaključila je da ovi projekti znače regionalno povezivanje, rast turizma, nova radna mesta i bolji kvalitet života građana.

– „Zahvaljujući modernim prugama, ljudi će moći da žive u Beogradu, a rade u Novom Sadu ili Nišu. Srbija se umrežava i povezuje, baš kao svaka moderna evropska zemlja“, rekla je Sofronijević.

(Kurir)