Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je da takozvani zakoni o strancima i vozilima predstavljaju nastavak pritiska i pokušaja proterivanja srpskog naroda sa Kosova i Metohije.

Kako je naveo, reč je o propisima koji će, prema njegovim rečima, ozbiljno ugroziti osnovna ljudska prava više od 10.000 Srba koji žive i rade na Kosovu i Metohiji.

„Ovim diskriminatorskim propisima direktno će biti ugrožena osnovna ljudska prava više od 10.000 Srba koji žive i rade na Kosovu i Metohiji, odnosno pravo na porodični život, pravo na slobodu kretanja, pravo na rad, kao i pravo na zdravstvenu zaštitu i obrazovanje“, naglasio je Linta, saopštio je Savez Srba iz regiona.

Prema njegovim rečima, radi se o Srbima koji ne poseduju lične karte koje izdaju prištinske institucije, bilo zbog administrativnih prepreka, bilo zato što ne žele da ih uzmu.

Kako je pojasnio, zakon o strancima predviđa da se građani koji nemaju državljanstvo i lične dokumente takozvanog Kosova tretiraju kao stranci i da su obavezni da prijave boravak takozvanoj kosovskoj policiji.

Istovremeno, zakon o vozilima predviđa da vožnja na osnovu ovlašćenja više neće biti moguća ukoliko vozač nema prebivalište u državi u kojoj je vozilo registrovano.

Primena ovih zakona, koja je prvobitno bila planirana za 15. januar, odložena je i sada je predviđeno da počne 15. marta.

Linta upozorava da bi sprovođenje zakona o strancima moglo imati ozbiljne posledice po srpsku zajednicu na Kosovu i Metohiji.

„Ukoliko Priština 15. marta počne sa primenom zakona o strancima, nijedan Srbin koji nije uključen u albanski sistem neće moći da boravi na Kosovu i Metohiji duže od tri dana“, naveo je Linta.

On ističe da bi to značilo da bi više od 10.000 Srba praktično postalo strancima u sopstvenim kućama i stanovima.

Prema njegovim rečima, veliki broj Srba na Kosovu i Metohiji poseduje samo srpske lične karte koje izdaju izmeštene policijske uprave Srbije, dok prištinske vlasti te dokumente ne priznaju.

Linta je ukazao i na to da bi se ovim zakonom strancima mogli smatrati i monasi i sveštenici Eparhije raško-prizrenske koji su registrovani u sistemu Srbije.

„Postavlja se pitanje kako će se prijavljivati građani koji žive na Kosovu i Metohiji, a imaju samo srpska dokumenta koja prištinski organi ne priznaju“, dodao je Linta.

On je naveo i da jedna od odredbi zakona predviđa mogućnost proterivanja i zabrane ulaska na teritoriju Kosova i Metohije.

Prema njegovim rečima, primena zakona o strancima mogla bi ozbiljno da ugrozi rad brojnih institucija.

Posebno je istakao da bi u pitanje mogao da bude doveden opstanak Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici, kao i funkcionisanje srpskog školskog i zdravstvenog sistema.

Razlog za to je činjenica da veliki broj ljudi koji rade u tim institucijama nema dokumenta koja izdaju prištinske vlasti.

„Brojni studenti, profesori, lekari i drugi zaposleni u srpskim obrazovnim i zdravstvenim institucijama imaju prebivalište u centralnoj Srbiji, Crnoj Gori ili Republici Srpskoj“, naveo je Linta.

Prema podacima koje je izneo rektor Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici Nebojša Arsić, od ukupno 1.100 zaposlenih na univerzitetu, čak 500 nema prištinska dokumenta.

Takođe, više od 2.000 studenata nalazi se u sličnoj situaciji.

Ukoliko zakon stupi na snagu, svi oni bi bili obavezni da se u roku od tri dana po dolasku na Kosovo i Metohiju prijave lokalnom ministarstvu unutrašnjih poslova.

Tom prilikom morali bi da dostave veliki broj dokumenata, uključujući i potvrdu da nisu osuđivani, kako bi dobili dozvolu za privremeni ili stalni boravak, kao i radnu dozvolu.

Linta upozorava da će lokalni organi imati diskreciono pravo da odlučuju da li će nekome odobriti boravak duži od tri dana.

Postoji i mogućnost da mnogi neće dobiti radnu dozvolu, što bi moglo da dovede do gubitka posla za veliki broj ljudi.

Na kraju, Linta je poručio da Srbija treba da vodi aktivan dijalog sa predstavnicima međunarodne zajednice.

Cilj tog dijaloga, kako navodi, trebalo bi da bude pronalaženje praktičnih rešenja koja će obezbediti svakodnevnu sigurnost srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, kao i garantovati pravo na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, rad i ostanak na svojim ognjištima.