Novi talas optužnica za navodne ratne zločine protiv Srba na Kosovu i Metohiji izaziva zabrinutost među srpskom zajednicom. Dok se pred kosovskim pravosuđem otvaraju novi postupci, premijer privremenih prištinskih institucija u tehničkom mandatu Aljbin Kurti nedavno je zatražio ubrzanje istraga ratnih zločina, poručivši da je njegova vlada posvećena pružanju pune podrške tim procesima.

Nove optužnice i hapšenja

Specijalno tužilaštvo u Prištini poslednjih nedelja podiglo je više optužnica protiv Srba zbog navodnih ratnih zločina počinjenih tokom sukoba 1999. godine.

Među poslednjim slučajevima nalazi se optužnica protiv Radomira Delića, nekadašnjeg pripadnika MUP-a Srbije, koji je uhapšen prošle godine na Bistričkom mostu. Tereti se za navodne ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Vučitrnu.

Njegov branilac Miloš Delević ranije je izjavio da je istraga otvorena još pre 26 godina i da se ime njegovog klijenta u tom periodu nije pominjalo, navodeći da su se pojedini svedoci tek nakon više od dve decenije prisetili njegovog navodnog učešća.

Prethodno je uhapšeno i pet Srba iz Štrpca i Gnjilana zbog sumnje da su učestvovali u policijskoj akciji u Račku 1999. godine, dok su tokom proteklih meseci podignute i brojne optužnice protiv osoba kojima će se suditi u odsustvu.

Kurti tražio ubrzanje postupaka

Najnoviji talas optužnica usledio je nakon što je Aljbin Kurti javno poručio da je potrebno ubrzati istrage ratnih zločina.

Istovremeno, Ministarstvo pravde Srbije saopštilo je da sudski pozivi koje građani Srbije dobijaju iz Prištine nisu dostavljeni putem zvaničnih mehanizama međunarodne pravne pomoći i da ih ne treba smatrati pravno validnim aktima.

Prema podacima Fonda za humanitarno pravo u Prištini, tokom 2025. godine vođeni su postupci u 50 predmeta protiv 154 pripadnika srpskih snaga optuženih za navodne ratne zločine, među kojima su i desetine optužnica podignutih u odsustvu.

Sagovornici iz srpske zajednice na Kosovu ocenjuju da ovakvi postupci dodatno povećavaju osećaj nesigurnosti među Srbima i obeshrabruju raseljene da se vrate na svoja ognjišta.

Istovremeno, u Prištini se pripremaju i izmene zakonskih rešenja kojima bi, prema tvrdnjama kritičara, bilo ograničeno javno iznošenje stavova o zločinima koje je počinila tzv. OVK.

Izvor: RT Balkan