Rašković: Stavili su mi lisice i odveli u šumu

Trojica pripadnika takozvane kosovske policije upala su Raškoviću u porodični dom u selu Dren, u opštini Zubin Potok. Ispičao je da su mu policajci stavili lisice i odveli ga u šumu, kao i da su pripadnici kosovske policije više puta dolazili tražeći oružje.

Prema njegovim navodima, jedan od policajaca ga je najpre udarao u kući, a potom su ga odveli u šumu, gde su ga vezali, nakon čega ga je jedan od trojice tukao.

Zbog zadobijenih povreda primljen je u KBC Kosovska Mitrovica, a direktor Kliničko-bolničkog centra u Kosovskoj Mitrovici Zlatan Elek saopštio je da ima prelome devet rebara, hematome po glavi i da je preživeo tešku psihičku traumu. On je u međuvremenu prebačen u KBC u Srbiji, a kosovska policija je negirala da se incident dogodio na način na koji ga je opisao Rašković.

"Još najmanje sedam lica pretrpelo slično nasilje"

Iz Srpske liste su, međutim, odmah otkrili da je još najmanje sedam lica pretrpelo slično nasilje u poslednjih 15-ak dana, ali se plaše da o tome javno govore.

Paradoksalno je da usred tog haosa, KFOR, nakon sastanka sa predsednikom Srpske liste Zlatanom Elekom, koji je zakazan povodom smanjivanja prisustva na mostu na Ibru, ocenio da je "bezbednosna situacija na Kosovu poboljšana".

"Situacija je radikalizovana, dovodi se u pitanje elementarna bezbednost Srba"

Zoran Milivojević, karijerni diplomata, za Blic kaže da slučaj nemilosrdnog prebijanja Raškovića pokazuje da na KiM za Srbe ne važe nikakva pravila, a da se sila primenjuje po etničkom principu.

- Očigledno je da postoji instrukcija i stav da se sila može primeniti bez ikakve zdarške i da se na taj način utiče na Srbe da se isele - napominje Milivojević.

Situacija je radikalizovana, upozorava on, i dodaje da se dovodi u pitanje elementarna bezbednost Srba.

- Ne znam na kojim se elementima zasniva procena KFOR-a da je bezbednosna situacija poboljšana. Vlada tzv. Kosova je godinu i po dana u tehničkom mandatu, i pod tom okolnostima, utisak je da na sceni primena gole sile radi nametanja kosovske državnosti i prećutna saglasnot zapadnih centara moći i podrška takvoj politici koja traje - napominje Milivojević.

Kako je rekao, Zapad kontroliše situaciju na Kosovu i Metohiji i njihovo nečinjenje suviše dugo traje.

- Taj stepen tolerancije nečinjenjem prevazilazi nešto što bi bilo racionalno ponašanje i postavljanje ozbiljnih faktora. Tolerišu zapadni centri moći. Nema tu Kine, Rusije, Afrike, Azije. Zato ja mislim da ima namere. Postoji namera da se po svaku cenu ta kosovska državnost potvrdi - ocenio je Milivojević, dodajući da je "Rašković materijalni dokaz etničkog čišćenja"

Kako kaže, "ako gledate sa terena čistog prava, ovo je čist dokaz prvo represije, drugo odsustva svakog prava, i treće, apsolutni dokaz da kad stavite u mozaik sve, sve ovo što imamo u zadnjih mesec dana, da ne idemo dalje, rušenja kuća tamo, živih ljudi, osporavanje slobode kretanja, življenja, normalnog stanovanja, čega god".

On kaže da su se stekli uslovi da se na najdirektniji način u Savetu bezbednosti UN-a otvori pitanje poštovanja Rezolucije 1244 i u kojoj meri nadležne institucije to rade i poštuju svoj mandat.

- Predstoji zasedanje Generalne skupštine UN i to je prilika da se ova tema pokrene - ukazao je Milivojević.

NATO govori o poboljšanju, a Srbi nisu bezbedni

Problem za srpsku zajednicu je, smatraju analitičari, upravo u proceni bezbednosne situacije. Dok NATO govori o "poboljšanju", Srbi upozoravaju da se ne osećaju bezbedno.

- Razlog za zabrinutost je svakako činjenica da je odluka o povlačenju KFOR-a sa glavnog mosta na Ibru doneta, ono što sam već govorio, bez suštinskih konsultacija sa srpskom zajednicom, i da se njome ta bezbednosna odgovornost praktično u potpunosti prepušta kosovskoj policiji. Upravo ta policija na severu deluje isključivo kao partijski instrument Aljbina Kurtija i sprovodi političku agendu njegove partije, umesto da bude servis građana - kaže za Blic TV Miodrag Marinković iz NVO "Casa".

Sa tim da dešavanja na severu Kosova idu na ruku tehničkom premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju, saglasan je i Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku.

- Njemu odgovara zbog terora koji pruža prema srpskom narodu, ali mu odgovara i po pitanju legitimiteta: kosovska policija dobija ovlašćenja na sve većoj teritoriji Kosova i Metohije, više niste pod međunarodnim mandatom. I vidimo od samih izjava zvaničnika i KFOR-a i EULEKS-a da će to postepeno se nastaviti u budućnosti - navodi on.

Ozbiljan problem je, naglašava Marinković, i to što mandat EULEKS-a faktički zavisi od političke volje Prištine.

- EULEKS nije u stanju da ispuni svoju primarnu obavezu, suštinsku obavezu, a to je da bude nezavisni instrument za nadgledanje rada kosovskih pravosudnih organa i institucija sile, kao što je kosovska policija. U takvoj situaciji, informacije koje idu ka svetu, ka Evropi i ka njihovim šefovima u Briselu su izuzetno filtrirane, i ja sam siguran da postoji mnogo velika razlika između realnosti na terenu i onoga što su donosioci odluka u Briselu objektivno morali da znaju šta se događa na terenu - ističe Marinković za Blic.

Posledice trenutne politike Prištine velikih su razmera, zaključuju analitičari. Statistički podaci ukazuju na to da je u poslednjih pet godina, čak 18 odsto Srba napustilo sever Kosova zbog nedostatka osnovnih ljudskih prava i uslova za život. Istovremeno, kažu, dijalog u Briselu, "klinički je mrtav", a Zajednica srpskih opština daleko je od formiranja.