Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je nacionalnu strategiju ''Srbija 2030'', ambiciozan plan koji ima za cilj ubrzani ekonomski razvoj zemlje, uz očuvanje mira i stabilnosti kao ključnog preduslova za njegovu realizaciju.

Kako je istakao, država ulazi u investicioni ciklus bez presedana.

Strategija predviđa kapitalna ulaganja od 17 milijardi evra do 2030. godine, dok je za period do 2035. planirano dodatnih 31 milijardu evra. Ukupno, Srbija će uložiti čak 48 milijardi evra u razvoj, ne računajući sektor vojske i policije. Poseban segment plana odnosi se na jačanje odbrambenih kapaciteta. Za vojsku će, prema najavama, biti izdvojeno najmanje 15 milijardi evra, čime država želi da osigura stabilnost i sigurnost u sve složenijem globalnom okruženju.

Jedan od  postulata strategije jeste razvoj veštačke inteligencije i naprednih tehnologija. U tom kontekstu, najavljeno je otvaranje prve fabrike humanoidnih robota u Srbiji najkasnije do septembra.

Plan predviđa proizvodnju 1.000 humanoidnih robota za dvostruku namenu, kao i čak 10.000 robotskih pasa sa širokom primenom u različitim sektorima - od industrije, do bezbednosti.

Vučić je naglasio da svet prolazi kroz period najbržih promena u istoriji, što zahteva brze i odlučne poteze na nacionalnom nivou.

''Moramo da donosimo strateške odluke brzo i odgovorno, kako bismo obezbedili budućnost za naredne generacije'', poručio je predsednik.

Nacionalna strategija ''Srbija 2030'' predstavlja pokušaj da se zemlja pozicionira kao regionalni lider u inovacijama i ekonomskom razvoju, oslanjajući se na velike investicije, tehnološki napredak i očuvanje stabilnosti kao temelj dugoročnog rasta.

Bolji životni standard i energetska stabilnost - ključni stubovi plana ''Srbija 2030''

Predsednik Aleksandar Vučić izneo je i projekcije koje se direktno tiču životnog standarda građana, ali i dugoročne energetske stabilnosti zemlje.

Prema tim procenama, prosečna plata u Srbiji bi do 2030. godine mogla da dostigne čak 1.320 evra, dok se očekuje da prosečna penzija poraste na oko 750 evra. Trend rasta trebalo bi da se nastavi i u narednoj deceniji, pa se za 2035. godinu projektuje plata od približno 1.700 evra - što bi predstavljalo značajan iskorak u odnosu na današnji standard.

Istovremeno, snažan fokus stavljen je na energetiku kao jedan od temelja stabilnog razvoja.

Plan predviđa ulaganja od najmanje 14,4 milijarde evra u energetski sektor u periodu od 2028. do 2035. godine, pri čemu će čak 6,5 milijardi evra biti usmereno na izgradnju i unapređenje proizvodnih kapaciteta.

Govoreći o sigurnosti snabdevanja, Vučić je naglasio da Srbija raspolaže značajnim rezervama gasa, što predstavlja važan oslonac u neizvesnim globalnim okolnostima. U skladištu Banatski Dvor trenutno se nalazi oko 400 miliona kubika gasa, dok se dodatnih 155 miliona kubika čuva u skladištima u Mađarskoj.

Ovi podaci, kako je istaknuto, pokazuju da Srbija paralelno radi na podizanju životnog standarda i jačanju energetske bezbednosti - dva ključna faktora bez kojih nema stabilnog i održivog razvoja u narednim godinama.

Bezbednost i demografija 

Predsednik je podvukao da Srbija ostaje vojno neutralna i da su mir i stabilnost apsolutni prioritet naše zemlje.

On je najavio otvaranje fabrike dronova, kao i formiranje prvih jedinica digitalne vojske po uzoru na Izrael.

Kao glavni demografski problem istakao je pad nataliteta. Država je u svoj plan uvrstila i 230 miliona evra godišnje, izdvojenih za podršku majkama za kupovinu stanova, osnivanje Alimentacionog fonda i garantne šeme za mlade.

Bolje zdravstvo i jači obrazovni sistem 

Poseban akcenat biće stavljen na kvalitet života građana kroz snažna ulaganja u zdravstvo i obrazovanje - oblasti koje direktno oblikuju budućnost društva.

U zdravstvenom sistemu planirana su ukupna ulaganja od oko 5 milijardi evra, sa jasnim ciljem - ukidanje lista čekanja za operacije. Kako je naglašeno, država će paralelno raditi na modernizaciji bolnica, nabavci savremene opreme i povećanju kapaciteta zdravstvenih ustanova.

Samo u infrastrukturu biće uloženo 2,5 milijardi evra do 2035. godine, što bi trebalo da donese bržu i dostupniju zdravstvenu zaštitu za sve građane.

Kada je reč o obrazovanju, plan obuhvata čak 75 projekata ukupne vrednosti 220 miliona evra.

Fokus će biti na jačanju dualnog obrazovanja, koje povezuje školovanje i praktičan rad, ali i na strateškom zaokretu ka novim tehnologijama.

Posebnu pažnju privlači najava osnivanja fakulteta za veštačku inteligenciju, što predstavlja korak ka stvaranju kadrova za industrije budućnosti i dodatno pozicioniranje Srbije u oblasti inovacija i digitalne ekonomije.

Poljoprivreda i infrastruktura

Do sada je izgrađeno 622 kilometra auto-puteva i brzih saobraćajnica, dok se dodatnih 380 kilometara trenutno gradi.

Planom je predviđena izgradnja ukupno 1.580 kilometara puteva i 1.219 kilometara železničkih pruga u narednim decenijama, uz nova ulaganja u aerodromsku infrastrukturu, sa posebnim akcentom na aerodrom ''Konstantin Veliki'' u Nišu.

Kada je reč o komunalnoj infrastrukturi, planirana je izgradnja kanalizacione mreže vredne oko 1,2 milijarde evra, kao i zamena približno 10.000 kilometara vodovodnih i azbestnih cevi.

U sektoru poljoprivrede istaknuta je potreba za jasnije definisanom strategijom, većom primenom veštačke inteligencije i obezbeđivanjem povoljnijih kreditnih uslova za poljoprivrednike.