Na pitanje o inicijativi američkih kongresmena da se takozvano Kosovo integriše u NATO, Vučić je ocenio da se na tome radilo i preko Hrvatske, kroz vojni savez, kao i preko Albanije.

„Imaćemo uskoro nekakve važne vežbe sa njima, razgovaramo sa SAD, nadamo se da se to neće dogoditi. Borićemo se da se to ne dogodi”, rekao je predsednik.

On je podsetio da postoje četiri članice NATO-a koje nisu priznale takozvano Kosovo i dodao da ne vidi kako bi ta inicijativa mogla lako da prođe.

„Hajde da sačekamo da vidimo”, naveo je Vučić.

 

Da li je vreme za novi Balkanski pakt?

U trenutku kada se zemlje oko Srbije vojno udružuju protiv nje, postavlja se pitanje da li bi Srbija trebalo da razmotri ulazak u neki novi oblik regionalnog vojnog saveza, svojevrsni moderni balkanski pakt, nalik na one kakvih je imala u svojoj istoriji. 

Iako Srbija čvrsto stoji pri svom stavu vojne neutralnosti, to otvara dilemu da li bi takav model saradnje danas mogao doneti stabilnost i sigurnost, ili bi predstavljao rizik u kompleksnom geopolitičkom okruženju.


Kraljevina Jugoslavija i "Mala Antanta"

Kraljevina Jugoslavija bila je deo saveza Mala Antanta, formiranog između Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunije nakon Prvog svetskog rata.

Cilj ovog saveza bio je očuvanje novog poretka u Evropi i sprečavanje revizionističkih težnji, pre svega Mađarske, koja je nastojala da povrati izgubljene teritorije. Savez je imao političko i vojno značenje, ali je vremenom oslabio usled promena u međunarodnim odnosima i rastućih pritisaka velikih sila pred Drugi svetski rat.


Socijalistička Jugoslavija i Balkanski pakt

Socijalistička Jugoslavija bila je jedan od ključnih članova Balkanskog pakta, uz Grčku i Tursku, tokom ranih godina Hladnog rata.

Ovaj savez imao je bezbednosni karakter i bio je usmeren na suzbijanje mogućeg sovjetskog uticaja na Balkanu nakon sukoba Jugoslavije sa Informbiroom.

Kroz ovaj aranžman Jugoslavija se praktično pozicionirala kao partner NATO-a, iako nikada nije postala njegova formalna članica. 


Savremeni vojni sporazum Srbije i Mađarske


U aprilu 2025. godine ministri odbrane Mađarske i Srbije, Krištof Salai Bobrovnicki i Bratislav Gašić, potpisali su u Beogradu sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane, u prisustvu predsednika Aleksandra Vučića. 

Sporazum je usledio neposredno nakon što su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali memorandum o vojnoj saradnji.

Sporazum predviđa konkretne oblike saradnje, od zajedničkih obuka i korišćenja vojnih poligona, preko razvoja vojne industrije, do saradnje u sajber bezbednosti, mirovnim operacijama i vojnoj medicini. Uprkos spekulacijama u javnosti, stručnjaci ističu da se ne radi o formalnom vojnom savezu, već o produbljivanju partnerstva koje ima i unutrašnju i spoljnopolitičku funkciju, uključujući signal da Srbija ima bliske odnose sa državom članicom Evropske unije i NATO-a.