Blokader Dragan Bjelogrlić je na sva usta hvalio krvnika zločinačke Armije Bosne i Hercegovine (BiH) Jovana Divjaka, generala koji je najodgovorniji za zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine.

Svojevremeno, na premijeri njegovog filma „Montevideo, Bog te video“ u Sarajevu, Bjelogrlić je bio veoma razočaran jer među VIP gostima kojima je poslao specijalne pozivnice nije bilo Divjaka. 

Podsetimo, 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici mučki su ubijena 42 vojnika, pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA), međutim, ni taj zločin, kao ni mnogi drugi koji su se događali nad Srbima, a u Divjakovoj režiji, nisu smetali Bjelogrliću da se s ovim monstrumom druži.

Inače, Jovo Divjak je pobegao kod Alije Izetbegovića jer je još pre početka rata postojala opasnost da ga uhapsi JNA zbog prodaje manjka u magacinima TO koji su bili pod njegovom kontrolom. 
Istraga je utvrdila da je Jovo razvio odličan biznis prodajući gorivo i hranu, a kasnije i oružje. Kada se pokazalo da je opasnost da bude uhapšen velika jer su otkrivene njegove švercerske kombinacije, ovaj Srbin i rođeni Beograđanin je pobegao kod Alije i izjavio kako mora da brani Bosnu od zlih Srba. 

Kako je izgledala ta njegova „odbrana“, najbolje svedoče masovna ubistva srpskih civila na Kazanima iznad Sarajeva kao i zločin nad golobradim mladićima na odsluženju vojnog roka u JNA koji su se povlačili iz Sarajeva. Za zločine na Kazanima i onaj u Dobrovoljačkoj ulici švercer i zločinac Jovo Divjak nikada nije odgovarao. 

Po završetku rata se izjašnjavao kao „Bosanac pravoslavne vere“ i tvrdio kako Srbi u BiH ne postoje.
Bjelogrlić je 2011. godine na premijeri „Montevidea“ u Sarajevu ispričao kako je izgledalo njegovo druženje sa Divjakom. 

Na pitanje voditeljke kako komentariše činjenicu da se Divjak nije pojavio na premijeri, jer je u međuvremenu uhapšen u Beču po poternici koju je izdala Srbija zbog optužnice za ratne zločine.

- Kada sam prvi put došao u Sarajevo na Sarajevo Film Festival 1998. godine, proveo dobar deo dana sa Jovom, pričali smo sve i svašta, on je meni prišao... Često smo se viđali ovako po Sarajevu i razgovarali, osim tog prvog dana, nikad sa njim nisam pričao o politici i dešavanjima u ratu, uvek smo pričali o nekim drugim stvarima. Tako da zaista ne znam šta bih vam odgovorio, prosto mi je žao što neće biti večeras na mom filmu, a pretpostavljam da će se to nekako rešiti na bezbolan način - prokomentarisao je Bjelogrlić.

Te godine, 3. marta, Jovan Divjak je na osnovu Interpolove poternice i optužnice o počinjenim ratnim zločinima, koju je 2008. godine za njim raspisala Srbija, uhapšen na bečkom aerodromu. Putovao je iz Sarajeva u Italiju. 

Međutim, austrijski sud je tada odbio zahtev Srbije za njegovo izručenje uz obrazloženje da se u Beogradu ne bi moglo očekivati pošteno suđenje.
Inače, Divjak je u aprilu 2021. godine preminuo u Sarajevu u 84. godini. To je, kako su u to vreme ocenjivali dobro upućeni u njegove zločine, bio poslednji pucanj u srpske i druge žrtve u BiH za čiju je smrt on bio direktno odgovoran.

Nikad nije odgovarao za zločin 

Zločin u Dobrovoljačkoj ulici se dogodio kada su kolonu vojnika JNA, koja se posle potpisanog mirovnog sporazuma povlačila iz Sarajeva, napali pripadnici Zelenih beretki, Patriotske lige, MUP i Teritorijalne odbrane BiH (TO BiH) na čijem čelu je bio Jovan Divjak. U tom napadu život su izgubili mladi vojnici JNA: 32 su bili Srbi, šestorica Hrvati, dvojica Bošnjaci i dvojica Albanci. Zarobljeno je 207 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a dan kasnije devetorica zarobljenih su ubijeni. Za zločin u Dobrovoljačkoj ulici Jovan Divjak nikada nije procesuiran i osuđen.

Odgovoran za etničko čišćenje u Sarajevu

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je svojevremeno da je Jovan Divjak odgovoran za stradanja i ubistva Srba u samom Sarajevu.

- Divjak je odgovoran i po komandnoj i po individualnoj odgovornosti za ubistvo vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici. Činjenica je da su ubistvo starog svata Nikole Gardovića na Baščaršiji, ubistvo srpskog policajca Pere Petrovića kao i zločin u Dobrovoljačkoj bili inicijalna kapisla za početak rata u Sarajevu i BiH - rekao je Kojić i dodao da je na ovaj način poslata veoma jasna poruka da za Srbe nema mesta u tom gradu i da je rezultat toga etničko čišćenje Srba iz Sarajeva, a na čelu Armije BiH i TO BiH tih godina bio je upravo Jovan Divjak.