Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je programski tekst u kojem je predstavio plan za Srbiju u pet tačaka, a upravo je prva izazvala najviše pažnje jer predviđa drastično smanjenje državnog aparata, uključujući broj članova Vlade, državnih sekretara, pomoćnika ministara, ali i brojnih agencija, kancelarija i uprava.
Ovakva najava odmah je otvorila pitanje da li Srbiju očekuje jedna od najvećih reformi javnog sektora u poslednjim decenijama, pošto je upravo racionalizacija administracije problem o kojem se godinama govorilo, ali bez ozbiljnih konkretnih poteza.
– Odlučnije i snažnije nego pre 12 godina, potrebno je ukinuti brojne agencije, kancelarije i uprave koje su sebi svrha, a suštinskog razloga za njihovo postojanje nemaju – poručio je Vučić.
„Niko pre njega nije uradio ovako nešto“
Vučić je u autorskom tekstu naveo da, uprkos brojnim rezultatima, postoje stvari koje država nije uspela da reši i priznao da građanima nije pruženo dovoljno pravde.
Njegova najava o smanjenju administracije ocenjena je kao politički veoma rizična i nepopularna odluka, ali i potez koji bi mogao potpuno promeniti način funkcionisanja države.
Stručnjak za državnu upravu Mihajlo Rabrenović ocenio je da se radi o jednoj od najvažnijih tema reforme javne uprave u poslednjih nekoliko godina.
– U savremenim državama potpuno je normalno da se preispituje broj institucija, nadležnosti i efikasnost rada sistema. Administracija po prirodi ima tendenciju da raste preko realnih potreba države – rekao je Rabrenović.
On naglašava da ozbiljna reforma može doneti bržu upravu, manje troškove i funkcionalniji sistem.
„Funkcija nije privilegija“
Politički analitičar Srđan Barac smatra da Vučićeva poruka jasno pokazuje da država više ne sme da bude utočište za privilegovane funkcionere.
– Mnogi su godinama koristili beneficije funkcija, a kada je trebalo stati iza države, Vlade i politike koju predstavljaju, njih nigde nije bilo – ocenio je Barac.
Prema njegovim rečima, suština reforme nije samo u uštedi novca, već u promeni načina razmišljanja unutar sistema.
– Funkcija nije nagrada, već obaveza. Državni aparat ne može biti prevelik, preskup i neefikasan – naglasio je on.
Barac smatra da građani od države očekuju brzinu, red i rezultate, a ne gomilanje kancelarija koje postoje same zbog sebe.
Otpori će biti ogromni
Sagovornici upozoravaju da se svaki sistem teško odriče privilegija i da će otpori reformi biti veoma jaki.
– Iza svake nepotrebne institucije stoje nečiji interesi, plate i privilegije – rekao je Barac.
Rabrenović podseća da problem prekomerne administracije nije specifičan samo za Srbiju, već da su se sa sličnim izazovima suočavale i najveće svetske sile.
Kao primer navodi reforme Margaret Tačer u Velikoj Britaniji, ali i savremene pokušaje racionalizacije sistema u SAD o kojima je govorio Ilon Mask.
Plan Srbije u pet tačaka
Vučić je u tekstu predstavio i kompletan plan za Srbiju u pet ključnih tačaka:
- Drastično smanjenje broja članova Vlade, državnih sekretara, pomoćnika ministara i njihovih aparata
- Povećanje produktivnosti i više rada i posvećenosti
- Hrabra i snažna promena kompletnog obrazovnog sistema
- Sveobuhvatan pristup rešavanju energetskih pitanja, uključujući korišćenje nuklearne energije
- Agresivno usvajanje znanja i njegova primena u robotici, veštačkoj inteligenciji i modernim tehnologijama
Analitičari ocenjuju da bi upravo prva tačka mogla izazvati najveći politički potres, jer zadire direktno u strukture moći i privilegija koje godinama postoje unutar sistema.
Komentari (0)