Kada se u Srbiji pomene ime Karle del Ponte, mnogi se najpre sete njene izjave o NATO bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.

Glavna tužiteljka Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu je pred Savetom bezbednosti Ujedinjenih nacija saopštila da nema osnova za pokretanje istrage o eventualnim ratnim zločinima NATO-a tokom vazdušne kampanje protiv SR Jugoslavije.

Ovakav stav izazvao je brojne reakcije u Srbiji, gde se godinama postavljalo pitanje odgovornosti za civilne žrtve i razaranja nastala tokom bombardovanja.

Tokom NATO intervencije pogođeni su brojni civilni objekti, uključujući mostove, fabrike, medijske kuće i infrastrukturu širom zemlje. U javnosti su se često vodile rasprave o tome da li je trebalo sprovesti detaljniju istragu o pojedinim događajima i posledicama bombardovanja.

Međutim, kancelarija tužioca Haškog tribunala zaključila je da ne postoje dovoljni osnovi za pokretanje formalne istrage protiv NATO-a.

Ta odluka ostala je jedna od najkontroverznijih tema u odnosima Srbije prema Haškom tribunalu i Karli del Ponte lično.

Više od dve decenije kasnije, njena izjava i dalje se često pominje u domaćoj javnosti kao simbol nepravde i različitih aršina kada je reč o tumačenju događaja iz ratova devedesetih.