„Srbi su u Crnoj Gori trenutno ni na nebu ni na zemlji. Mnogi bi voleli da ih uopšte nema, dok bi drugi voleli da postoje, ali kao robotizovan narod isključen iz istorije stvaranja, oslobađanja i ponovnog stvaranja ove države“, rekao je Knežević u intervjuu za „Blic“.

Govoreći o obrazovnom sistemu, Knežević je kritikovao odnos prema zajedničkoj srpsko-crnogorskoj istoriji i ocenio da se u školama sve manje govori o događajima poput Kosovskog boja, Boja na Ivanovcu, Mišaru, Čegru, Bregalnici, Ceru, Kolubari, Mojkovcu i Kajmakčalanu.

Oštre kritike Spajića

Knežević je posebno kritikovao premijera Milojka Spajića zbog izjava o predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

„Pre nego što spomene Rusiju, premijer Spajić treba da ustane i zahvali se, jer bez ove bratske države Crna Gora nikad ne bi postala nezavisna“, rekao je Knežević, dodajući da bi, kada govori o Vučiću, trebalo da pokaže više zahvalnosti prema Srbiji.

On je ocenio da Spajić pokazuje dvostruke standarde, jer je, kako tvrdi, mnogo oštriji prema Beogradu nego prema Zagrebu i Prištini.

Knežević je kritikovao i odluku zvaničnika Crne Gore da prisustvuje obeležavanju „Oluje“ u Hrvatskoj. Taj potez ocenio je kao još jedan „antisrpski potez“ zvanične Podgorice.

DNP traži promenu politike prema Srbima

Govoreći o odnosu sa Andrijom Mandićem, Knežević je rekao da njih dvojica danas imaju različite stavove o načinu borbe za interese srpskog naroda.

Knežević smatra da aktuelnoj vlasti ne treba davati legitimitet, dok Mandić, prema njegovim rečima, veruje da se interesi Srba mogu bolje ostvarivati iz vlasti.

Kao ključne zahteve naveo je uvođenje srpskog jezika kao službenog, proglašenje trobojke za narodnu zastavu i omogućavanje dvojnog državljanstva.

„Nismo želeli da budemo saučesnici u institucionalnoj eutanaziji Srba u Crnoj Gori“, poručio je Knežević.

„Kosovo i Metohija“ i put u EU

Knežević je govorio i o inicijativi za povlačenje priznanja nezavisnosti tzv. Kosova, navodeći da su odluke već donete u Zeti i Pljevljima, dok je inicijativa upućena i koalicionim partnerima u Nikšiću.

On je ocenio i da je najava ulaska Crne Gore u Evropsku uniju 2028. godine više „bajkovita projekcija“ nego realna mogućnost.

Prema njegovim rečima, odluke o proširenju EU neće zavisiti samo od reformi i zatvaranja poglavlja, već i od političkih odluka, navodeći kao primer odnos prema Srbiji i pitanju Kosova i Metohije, kao i odnos prema Rusiji.

Knežević je ocenio da se u Crnoj Gori poslednjih godina održava narativ o unutrašnjim i spoljnim neprijateljima, pri čemu se među unutrašnje neprijatelje, kako tvrdi, svrstavaju Srbi i Srpska pravoslavna crkva, a među spoljne Srbija, Vučić i Rusija.

„Ja sam previše star da bih sad bio neko drugi samo zato što to traže od mene“, zaključio je Knežević.