Narodna skupština Srbije nastavila je vanrednu sednicu na kojoj se nalazi 59 tačaka dnevnog reda, a prva među njima je Predlog rebalansa budžeta za 2026. godinu.

Tokom objedinjene načelne rasprave došlo je do oštre polemike između ministra finansija Siniše Malog i narodnog poslanika Miroslava Aleksića.

Mali je odgovarao na Aleksićeve tvrdnje o izvorima finansiranja novih državnih mera i prihodima budžeta, a rasprava je vrlo brzo prerasla u međusobne političke prozivke.

„Nije 79 milijardi evra, nego dinara“

Mali je najpre ispravio podatak koji je Aleksić prethodno izneo.

– Najpre da vas ispravim, nije 79 milijardi evra, nego milijardi dinara, ali dobro, niste taj budžet ni pročitali, očigledno – rekao je Mali.

Potom je objasnio da deo sredstava dolazi od Narodne banke Srbije, navodeći iznos od 34 milijarde dinara, kao i da profitabilna preduzeća mogu državi da isplaćuju dividende.

Mali je rekao da je normalno da pojedina javna preduzeća dobijaju subvencije, posebno ona iz oblasti železnice, ali da istovremeno druga državna preduzeća posluju pozitivno i ostvaruju dobit.

– Da ste se malo bavili ekonomijom i imali bolje ocene u školi, verovatno biste to i logički zaključili – poručio je Aleksiću.

Mali izvadio podatke iz perioda prethodne vlasti

Ministar finansija zatim je uporedio poslovanje srpske privrede danas sa rezultatima iz perioda od 2008. do 2012. godine.

Prema njegovim rečima, privreda Srbije 2008. godine zabeležila je gubitak od 43,5 milijardi dinara, dok je 2009. taj minus porastao na 102,2 milijarde dinara.

Za 2010. godinu naveo je gubitak od 101,4 milijarde dinara.

Mali je tvrdio da je u tom periodu nezaposlenost iznosila čak 25,9 odsto i da su zarade bile daleko niže nego danas.

Govoreći o javnim preduzećima, naveo je da je njihov gubitak 2008. iznosio 28,5 milijardi dinara, a 2012. godine 54,3 milijarde.

Prema njegovim rečima, današnja situacija je drugačija i najveći deo državnih preduzeća posluje pozitivno, dok subvencije dobijaju uglavnom železnička preduzeća i Putevi Srbije.

Pominjao i dividendu Ziđina

Mali se zatim osvrnuo na prihode koje država dobija od preduzeća u kojima ima vlasnički udeo.

Kao jedan od primera naveo je Ziđin, za koji je rekao da bi trebalo da uplati oko 20 milijardi dinara dividende iz akumulirane dobiti prethodnih godina.

Država Srbija ima 30 odsto vlasništva, pa prema njegovom objašnjenju ima pravo i na deo dobiti.

– Što da ne? Država Srbija je tu 30 odsto vlasnik. Deo dividende dobijamo i mi – rekao je Mali.

Dodao je da novac u budžet dolazi i od drugih profitabilnih preduzeća koja isplaćuju dividende u skladu sa zakonom.

„Treba da vas bude sramota“

Posebno oštra rasprava usledila je kada je tema prešla na poljoprivredne penzije.

Mali je podsetio da je, prema njegovim podacima, poljoprivredna penzija u vreme prethodne vlasti iznosila 9.768 dinara.

– Treba da vas bude sramota da uopšte pomenete poljoprivredne penzionere – rekao je Mali Aleksiću.

Dodao je da ni sadašnjih 24.000 dinara nije dovoljno, ali da država svake godine povećava penzije i isplaćuje jednokratne pomoći.

Istovremeno je naglasio da penzioni sistem mora da ostane održiv i da visina penzije zavisi od radnog staža i uplaćenih doprinosa.

Mali udario i na Aleksićev ekonomski program

Ministar finansija kritikovao je i opozicione ekonomske procene, posebno u vezi sa BDP-om i deviznim kursom.

On je tvrdio da Aleksićev politički program kao cilj postavlja BDP po stanovniku od 30.000 dolara, dok je, prema Malijevim rečima, Srbija već prošle godine dostigla 32.723 dolara.

Mali je zatim podsetio na kretanje kursa dinara između 2008. i 2012. godine, navodeći da je evro tada sa oko 83 dinara otišao na približno 120.

Na osnovu toga izneo je političku procenu da bi povratak iste ekonomske politike mogao da dovede do ozbiljnog slabljenja dinara.

Polemika se nastavila

Aleksić je potom nastavio da iznosi podatke koje povezuje sa stanjem srpske privrede, dok je Mali tvrdio da se radi o netačnim informacijama.

Ministar finansija ponovo se vratio na period prethodne vlasti i optužio Aleksića da danas govori o povećanju penzija, subvencionisanim kreditima i razvoju privrede, iako, prema njegovim rečima, takve mere nisu sprovedene dok je opozicija bila na vlasti.

Mali je kao glavne rezultate tog perioda naveo veliki broj ugašenih radnih mesta, zatvaranje fabrika, visok procenat loših kredita i snažnu deprecijaciju dinara.

Poručio je da Vlada Srbije danas vodi odgovornu ekonomsku politiku, uz rast plata i penzija, stabilan kurs i bolje makroekonomske pokazatelje.