Tek što su kandidati Studentske liste izašli iz anonimnosti, društvene mreže počele su da otvaraju njihove biografije, ranije stavove, veze i javne objave. Ovoga puta u centru pažnje našao se Feđa Dimović, kandidat za narodnog poslanika, zbog sadržaja koji je delio na svom Facebook storiju.
Feđa Dimović, član Beogradskog sindikata i kandidat na listi „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, našao se u centru nove polemike nakon objave naloga „Istina boli“ na društvenoj mreži X.
Povod su fotografije koje je, kako se vidi na objavljenim snimcima ekrana, Dimović delio na svom Facebook storiju. Autor objave tvrdi da se na njima nalaze osobe poznate pod nadimcima Loki i Cure, a zatim iznosi niz teških tvrdnji o njima i njihovim navodnim vezama sa kriminalnim miljeom.
„Pogledajte koga na svoje storije kači“
Nalog „Istina boli“ objavio je:Objava je pokrenula lavinu reakcija i pitanja o kandidatu koji pretenduje na poslanički mandat. Tvrdnje o drugim osobama i njihovim navodnim vezama sa kriminalnim miljeom iznete su u samoj objavi naloga „Istina boli“.
Ogorčenje na mrežama: „Svi su oni moralni dok ih neko ne razotkrije“
Objava je gotovo odmah izazvala burne reakcije korisnika društvene mreže X. Umesto priče o „novim ljudima“ i „moralnoj alternativi“, u komentarima se otvorilo pitanje kakvi su zapravo kandidati Studentske liste koji sada traže poverenje građana.
„Isti je ološ kao i ovi koje je okačio na stori“, napisao je jedan korisnik.
„Ništa on bolji nije od ove dvojice....“, navodi se u drugom komentaru.
Jedna korisnica ironično je poručila: „Kakva kombinacija! Njih troje su ko jedan dobar crtani film! Mada Feđi je sa njima zagarantovan pos'o!“
Posebno se izdvojio komentar kojim su dovedeni u pitanje moralni standardi na kojima je Studentska lista gradila svoju javnu prezentaciju: "Svi su oni moralni dok ih neko ne razotkrije."
„Šta drugo očekivati od blokadera!“, napisao je još jedan korisnik, dok drugi poručuje: „Sve ih treba razotkriti.“
Među reakcijama su se našle i poruke „Feđa je ološ običan!“ i „Čime se bavi, ne verujem“...
Oštrina komentara pokazuje koliko se brzo promenila situacija nakon objavljivanja kandidata. Dok su političke odluke Studentske liste javnosti uglavnom saopštavane kao odluke plenuma i drugih kolektivnih tela, kritika je bila usmerena pre svega na pokret kao celinu. Sada svaki kandidat pojedinačno postaje predmet javne provere.
A ovaj čovek traži poslanički mandat
Upravo tu priča prestaje da bude obična rasprava na društvenim mrežama.
Feđa Dimović više nije samo muzičar, advokat ili javna ličnost. On je kandidat za narodnog poslanika i jedan od ljudi koje je "studentska" lista ponudila građanima kao svoju političku alternativu. Zbog toga ono što kandidat javno govori, zastupa i objavljuje postaje legitimna tema političke i medijske provere.
"Studentska" lista mesecima je građena uz poruke o odgovornosti, stručnosti, moralnim standardima i „novim ljudima“ koji bi trebalo da predstavljaju drugačiju političku ponudu. Istovremeno, imena kandidata dugo nisu bila poznata široj javnosti.
Kada je lista konačno objavljena, promenila se i priroda političke rasprave. Umesto apstraktne priče o „studentima“, pred građanima su se našli konkretni kandidati čije biografije, raniji angažmani, izjave i javni nastupi sada prolaze kroz proveru.
Kada lista dobije imena, počinje odgovornost
Mesecima su iza Studentske liste stajali plenumi, zborovi i kolektivne odluke bez jasne adrese lične odgovornosti. Objavljivanjem 250 kandidata ta faza je završena. Politička ponuda je dobila imena i prezimena, a sa njima i biografije, ranije stavove, javne nastupe i trag koji su kandidati sami ostavljali iza sebe.
Feđa Dimović je samo jedan od njih i upravo njegov slučaj pokazuje koliko se politička slika menja kada se umesto parola počnu posmatrati konkretni ljudi. Kandidatura za Narodnu skupštinu nije potvrda nečijeg moralnog autoriteta, već poziv javnosti da kandidata proveri — posebno kada lista na kojoj se nalazi sopstveni legitimitet gradi na tvrdnjama o drugačijim standardima u politici.
Zato će svaki novi podatak o kandidatima biti politički relevantan. Ne zato što su se našli na nečijoj meti, već zato što više nisu anonimni učesnici protesta ili ljudi iza plenuma. Traže mandat da donose zakone, biraju Vladu i odlučuju o državnom budžetu.
Od tog trenutka više nije dovoljno pitanje ko ih je stavio na listu. Mnogo važnije postaje ono koje birači postavljaju svakoj političkoj ponudi:
Ko su ljudi kojima se traži da poverimo državnu vlast?
Komentari (0)