Načelnik Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), general Ejal Zamir, poručio je da je Izrael spreman da udari na neočekivane ciljeve ukoliko Iran izabere put rata. On je tokom nedavnih razgovora u Vašingtonu američkim vojnim zvaničnicima direktno izneo zabrinutost zbog iranskog balističkog programa, prenosi The Jerusalem Post.

Iako su Izrael i Sjedinjene Države tokom prošlogodišnjih operacija zadali ozbiljan udarac iranskom nuklearnom programu, fokus sada više nije isključivo na obogaćivanju uranijuma. Ključna pretnja, prema izraelskim procenama, postale su konvencionalne balističke rakete.

Iranski nuklearni program je, praktično, „zamrznut“ još od 12-dnevnog rata u junu 2025. godine. Slično tome, podrška Teherana regionalnim terorističkim grupama znatno je oslabila, naročito nakon izraelskih vojnih operacija u Gazi, Libanu i Siriji. Iako te pretnje nisu nestale, Izrael se, prvi put od Drugog libanskog rata 2006. godine, nalazi u znatno povoljnijem bezbednosnom položaju.

Međutim, ono što zabrinjava izraelski vojni vrh jeste ubrzana obnova iranskog balističkog arsenala. Procene govore da Iran trenutno raspolaže sa oko 2.000 balističkih raketa, uz realnu mogućnost da taj broj rapidno raste i dovede u pitanje efikasnost izraelskog višeslojnog protivraketnog štita.

Tokom sukoba u junu 2025. godine, Izrael je uništio približno polovinu iranskih lansera, a Teheran je privremeno prepolovio svoje zalihe raketa. Za razliku od nuklearnog programa, koji nije pokazao znake oporavka, balistički kapaciteti su brzo obnovljeni i već se približavaju predratnom nivou.

Uz, kako se navodi, pomoć Kine i drugih zemalja, Iran bi mogao da poveća proizvodnju na čak 300 raketa mesečno. U tom scenariju, Teheran bi u periodu 2027–2028. mogao da raspolaže sa 6.000 do 10.000 projektila, što bi predstavljalo ozbiljan izazov čak i za izraelsku protivvazdušnu odbranu.

Iskustva iz prethodnih napada 2024. i 2025. godine pokazala su da je Iran značajno unapredio taktiku: rakete se ispaljuju sa udaljenijih i teže dostupnih lokacija, sve češće iz podzemnih baza, a mete više nisu samo vojne, već i civilne. Tokom poslednjeg rata, svega 36 raketa koje su probile štit IDF-a usmrtile su 28 ljudi i oštetile oko 13.000 domova — a, upozoravaju analitičari, taj broj je mogao biti višestruko veći.

Zbog toga je Zamir lično izneo izraelske stavove predsedniku Združenog generalštaba SAD, generalu Denu Kejnu, kao i američkom izaslaniku za Bliski istok Stivu Vitkofu. U istu misiju uključen je i načelnik obaveštajne službe IDF, general-major Šlomi Binder.

Izrael insistira da pitanje balističkih raketa bude sastavni deo svakog budućeg sporazuma sa Iranom. Popuštanje po tom pitanju, kako poručuje Zamir, predstavlja crvenu liniju za Jerusalim. Upravo zbog toga američki državni sekretar Marko Rubio navodno je ovu temu uvrstio među obavezne tačke pregovora.

Ukoliko Iran odbije da ograniči svoj raketni program i nastavi da predstavlja egzistencijalnu pretnju, Izrael poručuje da neće biti vezan eventualnim američkim sporazumima. U tom slučaju, IDF je spreman da pokrene nove vojne operacije — uključujući udare na ciljeve koje Teheran ne bi očekivao.

Iako su nuklearno i terorističko pitanje i dalje važni, u Jerusalimu je jasno: srž trenutnih pregovora i najveća bezbednosna briga Izraela danas su iranske balističke rakete.