Predlog generalnog sekretara NATO-a Mark Rutte da sve članice Alijanse izdvajaju obaveznih 0,25 odsto bruto domaćeg proizvoda za pomoć Ukrajini izazvao je pravi politički zemljotres unutar saveza i otvorio nova pitanja o budućnosti NATO jedinstva.

Kako prenosi Politico, Ruteova inicijativa predstavljena je krajem aprila na zatvorenom sastanku ambasadora NATO-a, sa ciljem da pomoć Kijevu postane „stabilna i predvidiva“.

Međutim, umesto jedinstva, predlog je izazvao žestok otpor među ključnim evropskim državama, pre svega Francuske i Velike Britanije, koje smatraju da bi takva odluka predstavljala opasan presedan i ozbiljan finansijski udar na nacionalne ekonomije.

Francuska i Britanija digle rampu

Prema planu Marka Rutea, svaka članica NATO-a morala bi obavezno da izdvaja deo svog BDP-a za vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini.

Računice pokazuju da bi ukupna godišnja pomoć Kijevu mogla da skoči na čak 143 milijarde dolara.

Za poređenje, tokom 2025. godine ukupna pomoć NATO zemalja Ukrajini iznosila je oko 45 milijardi dolara.

Ali upravo tu nastaje problem.

Pariz i London smatraju da nijedna država ne sme biti prisiljena na automatsko finansiranje rata kroz fiksni procenat.

Diplomatski izvori tvrde da evropske prestonice strahuju od dodatnog besa građana koji su već iscrpljeni inflacijom, rastom cena energenata i ekonomskom krizom.

– Ovo bi praktično postala ratna članarina NATO-a – ocenjuju pojedini evropski analitičari.

Raste zamor od rata i pucaju odnosi u Alijansi

Iza zatvorenih vrata NATO-a sve češće se govori o „zamorу od Ukrajine“, posebno među državama koje se suočavaju sa unutrašnjim ekonomskim problemima i padom podrške građana za nastavak ogromnih izdvajanja.

Ruteov plan dodatno je ogolio duboke podele između država koje žele dugoročnu institucionalnu podršku Ukrajini i onih koje insistiraju na fleksibilnijem pristupu.

Analitičari upozoravaju da bi pokušaj nametanja obaveznih izdvajanja mogao izazvati ozbiljne političke potrese unutar pojedinih članica NATO-a.

Poseban problem predstavlja činjenica da mnoge evropske vojske već imaju problema sa popunjavanjem sopstvenih vojnih zaliha nakon višegodišnje pomoći Kijevu.

Šta ovo znači za NATO i Ukrajinu

Iako unutar Alijanse i dalje postoji formalna podrška Ukrajini, sve je više signala da raste nervoza zbog dužine rata i enormnih troškova.

Diplomate procenjuju da Ruteov predlog u trenutnom obliku gotovo nema šanse da prođe, ali sama činjenica da je izazvao toliko burne reakcije pokazuje koliko su odnosi unutar NATO-a postali napeti.

Dok Vašington i deo Brisela pokušavaju da dugoročno „zaključaju“ pomoć Ukrajini, pojedine evropske sile sve otvorenije traže prostor za manevrisanje i smanjenje obaveza.

Zbog toga mnogi ocenjuju da je ova rasprava postala mnogo više od pitanja novca – već test opstanka jedinstva same Alijanse.