Danas se Kolektivnom Zapadu ne dopada ono što rade Rusija i Kina. A sutra se na njihovom mestu može naći bilo koja zemlja. Države evroazijskog kontinenta, uključujući i zemlje Persijskog zaliva, veoma pažljivo prate kako Amerikanci rešavaju svoje probleme, poručio je Lavrov

Jedinstvenost evroazijskog kontinenta nije samo u tome što je najveći i najbogatiji. Taj kontinent tek treba da odigra svoju ulogu u stabilizaciji globalne situacije, istakao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Ruski ministar je obratio pažnju na to da na prostoru evroazijskog kontinenta ne postoji jedna zajednička struktura.

"Postoje OEBS, ASEAN, integracioni okvir u Južnoj Aziji uz učešće Indije, ŠOS, strukture na postsovjetskom prostoru — ZND, EAES i ODKB — ali jedinstvena 'kišobranska' struktura još uvek ne postoji. Ne mora to nužno biti organizacija, već neka vrsta foruma u okviru kojeg bi cela Evroazija mogla da vodi jasan dijalog", istakao je ruski ministar.

Prema njegovim rečima, to se u velikoj meri objašnjava činjenicom da "Evropa zadržava svoje neokolonijalno i kolonijalno razmišljanje, te i dalje želi svuda da nameće svoja pravila".

"Za Evropskom unijom i Severnoatlantski savez širi svoj uticaj na čitav evroazijski prostor, već izražavajući svoju zabrinut zbog dešavanja u Južnom kineskom moru, Tajvanskom moreuzu, Jugoistočnoj i Severoistočnoj Aziji", dodao je.

Prema njegovim rečima, nije isključeno ni da u odnosima Indije sa susedima postoje spoljni uticaji.

"Zapad želi da budete više zaokupljeni međusobnim svađama nego da se koncentrišete na zadatak o kome smo danas razgovarali — razvoj evroazijske kontinentalne integracije. To mu uopšte nije potrebno. Zapad želi da uspostavi svoj poredak u Evroaziji. Stvara 'četvorke', 'trojke' i tako dalje", ocenio je ruski ministar.

On je podsetio da je Zapad pokušavao da razvali ostatke Sovjetskog Saveza i same Ruske Federacije, "čineći sve što je mogao da bivše sovjetske republike učini neprijateljskim prema Ruskoj Federaciji".

Kako kaže, zemlje sa najvećom istorijom, velike civilizacije koje su opstale do danas i nastavljaju da se razvijaju, moraju u nekom trenutku da postanu svesne svoje odgovornosti – da Evroaziju izvedu iz kolonijalne prošlosti i da je iz neokolonijalnog stanja prevedu u fazu partnerstva, međusobnog razumevanja, prevazilaženja razlika u statusu koje i dalje postoje u shvatanjima pojedinih zapadnih zemalja.

"Mislim da Rusija, Indija i Kina mogu da odigraju posebnu ulogu u tom pravcu", naglasio je Lavrov.

Šef ruske diplomatije je naveo da se danas Kolektivnom Zapadu ne dopada ono što rade Rusija i Kina.

"A sutra se na njihovom mestu može naći bilo koja zemlja. Države evroazijskog kontinenta, uključujući i zemlje Persijskog zaliva, veoma pažljivo prate kako Amerikanci rešavaju svoje probleme. Zabrinjava ih šta će se dogoditi kada se gnev Vašingtona usmeri na nekoga za koga je danas teško i zamisliti da bi mogao postati meta. To sve brine", smatra ruski ministar.

Lavrov se osvrnuo na to da je pre dve godine, kada je Rusija predsedavala BRIKS-om, predložen niz inicijativa usmerenih na stvaranje nezavisne infrastrukture za obračun i plaćanja.

"Predložena je platna inicijativa za međudržavne transakcije, berza žita BRIKS-a, nova investiciona platforma, kao i struktura za reosiguranje trgovinskih rizika. Sve te oblasti su donedavno bile u potpunosti monopolizovane od strane zapadnih institucija, ali postepenim razvijanjem infrastrukture i mehanizama zaštićenih od jednostranih odluka, kao i povećanjem obračuna u nacionalnim valutama (a ne u dolarima i evrima), mi, naravno, stvaramo garancije za budući razvoj", naglasio je Sergej Lavrov.

Mora se ići napred, poručio je.

"Nadam se da će tema stvaranja bezbednih mehanizama, lanaca i obračunskih platformi biti jedna od centralnih tema na sednici Saveta ministara spoljnih poslova udruženja koja počinje 14. maja, kao i Samitu BRIKS-a koji će se u septembru održati u Indiji. To je sada jedan od najaktuelnijih zadataka", zaključio je Lavrov.