U Srbiji je do sada čak 771 dete ostvarilo pravo na pomoć iz Alimentacionog fonda, ali stručnjaci upozoravaju da veliki broj roditelja i dalje izbegava da koristi ovaj mehanizam, dok se drugi roditelji na razne načine dovijaju kako bi izbegli plaćanje alimentacije.

Prema podacima Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, za rad Alimentacionog fonda ove godine opredeljeno je 100 miliona dinara, a do sada je isplaćeno više od 33 miliona dinara pomoći.

Najveći broj korisnika su deca o kojoj brinu majke – oko 85 odsto, dok u preostalih 15 procenata slučajeva o deci staraju očevi, a majke ne plaćaju alimentaciju.

Ipak, iza brojki kriju se mnogo ozbiljniji problemi – emocionalno zanemarivanje dece, skrivanje imovine i dugotrajne pravne borbe koje iscrpljuju roditelje.

„Dete ne može da ruča skupe patike“

Jovana Ružičić iz Centra za mame kaže da mnogi roditelji pokušavaju da izbegnu formalne postupke jer žele da sačuvaju odnos deteta sa drugim roditeljem i izbegnu dodatne sukobe.

– Imate mnogo očeva koji kupuju detetu skupe telefone, patike i poklone da bi pokazali kako su „super tate“, dok majka nema ni za jogurt. Dete ne može da doručkuje ni da ruča skupe patike – upozorava Ružičić.

Prema njenim rečima, brojni roditelji kriju stvarne prihode tako što se formalno odjavljuju sa posla, prijavljuju minimalne plate ili prepisuju imovinu na članove porodice.

– Dovijaju se na razne načine, od rada „na crno“, do prepisivanja firmi i nekretnina na rodbinu kako bi izbegli sistem naplate – kaže ona.

Istraživanje Centra za mame pokazuje da čak oko 44 odsto očeva ne plaća alimentaciju, dok gotovo svaki drugi roditelj koji plaća to čini neredovno.

Kako funkcioniše Alimentacioni fond

Da bi dete ostvarilo pravo na novac iz Alimentacionog fonda, roditelj-staratelj prvo mora da pokrene postupak naplate alimentacije preko suda i javnog izvršitelja.

Tek ukoliko izvršitelj u roku od dva meseca ne uspe da naplati dug, može se pokrenuti procedura za isplatu iz Alimentacionog fonda.

Javni izvršitelj Filip Stanković objašnjava da izvršitelji proveravaju kompletnu imovinu roditelja-dužnika.

– Utvrđujemo da li je zaposlen, da li ima račune, automobile, nekretnine ili drugu imovinu. Ukoliko postoji imovina, ona može biti zaplenjena – kaže Stanković.

On navodi da zakon daje prioritet naplati alimentacije u odnosu na druge dugove, kao i da izvršitelji mogu raspisati potragu za vozilima roditelja koji pokušavaju da izbegnu plaćanje.

Psihološke posledice po dete mogu biti ogromne

Psiholog i psihoterapeut Nađa Tulić upozorava da deca veoma lično doživljavaju odbijanje roditelja da plaća alimentaciju.

– Emocionalno zanemareno dete ne prestaje da voli roditelja, nego sebe. Dete ne razume sukob između roditelja i misli da nije dovoljno voljeno – objašnjava Tulić.

Prema njenim rečima, takve situacije mogu ostaviti ozbiljne posledice na samopouzdanje, emocionalni razvoj i buduće odnose deteta.

Strože kazne i zabrane kao moguće rešenje

Autonomni ženski centar godinama predlaže da roditeljima koji ne plaćaju alimentaciju budu zabranjeni registracija automobila i izlazak iz zemlje.

Ružičić smatra da bi takve mere bile potpuno opravdane.

– Roditelja koji ima starateljstvo niko ne pita da li ima novca za hranu i račune. Zato država mora snažnije da zaštiti decu – kaže ona.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da su alimentacije u Srbiji često veoma male.

Istraživanje Centra za mame pokazalo je da čak 81,7 odsto majki smatra da sud nije odredio fer iznos alimentacije, dok skoro polovina kaže da alimentacija ne pokriva ni polovinu troškova deteta.

Najčešći iznosi alimentacije danas kreću se između 10.000 i 15.000 dinara.

Šta dalje sledi

Stručnjaci upozoravaju da Alimentacioni fond jeste važan korak napred, ali da bez efikasnijeg sistema naplate i strožih kazni mnogi roditelji neće promeniti ponašanje.

Istovremeno, sve više se govori o potrebi da država dodatno ubrza procedure i pooštri mere prema roditeljima koji skrivaju imovinu i izbegavaju obaveze prema sopstvenoj deci.

Jer iza svake neplaćene alimentacije ne stoji samo pravni problem – već dete koje ostaje uskraćeno za osnovnu sigurnost i podršku.