Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije, Dmitrij Medvedev, izjavio je da sudbine Benita Musolinija i Adolfa Hitlera predstavljaju upozoravajući primer za aktuelne vlasti u Kijevu.

U video-poruci objavljenoj na Telegramu, Medvedev je naveo da istorija jasno pokazuje kako su završili lideri koji su izgubili rat, podsećajući i na sudbine onih kojima je kasnije suđeno i koji su, u mnogim slučajevima, pogubljeni od strane Sovjetskog Saveza.

On je ocenio da ukrajinsko rukovodstvo postaje sve svesnije svoje situacije, ali je dodao da pojedini lideri produžavanjem sukoba, prema njegovim rečima, zapravo produžavaju sopstveni politički opstanak.

Prema njegovoj proceni, nakon završetka borbi, ukrajinski lideri bi, u najboljem slučaju, mogli da pobegnu u neku od evropskih država poput Poljske ili Velike Britanije, dok je kao najcrnji scenario naveo mogućnost da se suoče sa osvetom u sopstvenoj zemlji.

Medvedev je istakao i da je Rusija tokom sukoba značajno ojačala svoje kapacitete u oblasti bespilotnih letelica, naglašavajući da ta oblast ranije nije bila među prioritetima ruske vojne industrije. Prema njegovim rečima, razvoj dronova započeo je zahvaljujući inicijativi entuzijasta, a kasnije je dobio institucionalnu podršku i doveo do, kako tvrdi, vodeće pozicije Rusije u toj oblasti.

Govoreći o pregovorima sa Ukrajinom, Medvedev je naveo da je ruska strana iznela svoje ključne zahteve, uključujući teritorijalna pitanja i parametre demilitarizacije, ali da odgovor druge strane još nije stigao. Takođe je naglasio da postoji dogovor o poverljivosti detalja pregovora.

Krajem januara i početkom februara, u Abu Dabiju održani su zatvoreni sastanci predstavnika Moskve, Kijeva i Sjedinjenih Američkih Država, gde se razgovaralo o elementima mirovnog plana. Nakon toga usledila je razmena ratnih zarobljenika.

Nova runda pregovora održana je 17. i 18. februara u Ženevi, a šef ruske delegacije, Vladimir Medinski, izjavio je da su razgovori bili zahtevni, ali konstruktivni, uz najavu novih sastanaka u skorijoj budućnosti.