Nuklearna katastrofa postaje realan scenario ukoliko dođe do dalje eskalacije rata između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, upozoravaju zvaničnici Svetske zdravstvene organizacije (SZO).

Prema navodima koje prenosi Politiko, osoblje Ujedinjenih nacija već prati posledice američko-izraelskih napada na iranske nuklearne objekte i nalazi se u stanju pojačane pripravnosti zbog mogućeg nuklearnog incidenta.

„Najgori scenario je nuklearni incident“

Regionalna direktorka SZO za istočni Mediteran Hanan Balhi istakla je da je najveća bojazan upravo mogućnost nuklearne katastrofe.


- Najgori scenario je nuklearni incident i to je ono što nas najviše brine. Koliko god da se pripremamo, ne postoji ništa što može sprečiti štetu koja bi pogodila region — i globalno, ako do toga dođe — a posledice bi trajale decenijama - upozorila je Balhi.

Ona je naglasila da se pripreme odnose na širi spektar mogućih scenarija, uključujući napade na nuklearna postrojenja ili upotrebu nuklearnog oružja.

- Razmišljamo o tome i iskreno se nadamo da se to neće dogoditi - dodala je ona.

Meta su iranska nuklearna postrojenja

Američki predsednik Donald Tramp ranije je izjavio da želi da „eliminiše neposrednu nuklearnu pretnju koju predstavlja iranski režim“, iako nije izneo dokaze da Teheran razvija nuklearno oružje.

Sjedinjene Američke Države su u junu prošle godine, u koordinaciji sa Izraelom, gađale ključnu nuklearnu infrastrukturu u Iranu. Iranska Organizacija za atomsku energiju potvrdila je napade na postrojenja u Fordou, Isfahanu i Natanzu.

Napadi na nuklearne objekte nastavljeni su i nakon nove ofanzive koja je pokrenuta 28. februara.

Istovremeno, i Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju nuklearne objekte u dometu iranskih raketa, iako za sada nema izveštaja da su oni bili meta napada. Smatra se da Izrael raspolaže značajnim nuklearnim arsenalom.

Posledice bi trajale decenijama

Za sada nema potvrđenih slučajeva radioaktivne kontaminacije u regionu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi eventualno izlaganje visokim nivoima radijacije moglo izazvati teška oštećenja pluća i kože, kao i povećan rizik od raka i mentalnih poremećaja.

„Svako ko poznaje istoriju prethodnih incidenata, bilo namernih ili slučajnih, zna o čemu govorimo“, rekla je Balhi, podsećajući na posledice nuklearnih napada na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine, kada je stradalo između 110.000 i 210.000 ljudi.