Kolumnista  i jedan od vodećih kremljovskih analitičara, Kiril Strelnikov u tekstu za RIA Novosti pod naslovom "Iran je pokrenuo iznenadni napad na Ukrajinu, kao što je obećao - i to je katastrofa" razmatra posledice odluke Kijeva da se uključi u sukob na Bliskom istoku.

Odmah nakon inicijative ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da pomogne SAD-u i Izraelu u borbi protiv iranskih bespilotnih letelica, predsednik Komisije za nacionalnu bezbednost parlamenta Irana Ebrahim Azizi izjavio je da to „pretvara celu teritoriju Ukrajine u zakonitu i legitimnu metu za Iran u skladu sa Poveljom UN“.

I udar je usledio — ali ne raketama, piše Strelnikov.

U članku se dodaje da iako predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da pregovori sa Rusijom „teku svakog dana“ i da su „postigli veliki napredak“, to, blago rečeno, nije baš tako — zapravo, uopšte nije tako.

 - Neki pregovori postoje, ali Rusija nema nikakve veze s njima. Konkretno, ovog vikenda održan je sastanak predstavnika Kijeva i Vašingtona. Prema informacijama portala The Straits Times, glavni zadatak Zelenskog je „oživeti pregovore“. Kako je izjavio predsednik Ukrajine: „Veoma je važno za sve nas u svetu da diplomatija traje i da pokušamo da završimo ovaj rat“.
Plačemo, ridamo, verujemo — ali krvavi klovn opet laže - navodi ruski analitičara.

Kako piše Financial Times, „lideri EU skeptični su da će mirovni pregovori uspeti bez dodatnog pritiska na Moskvu i ovaj proces (imitaciju pregovora s Amerikancima) posmatraju kao način da se zadrži uključenost SAD u ukrajinska pitanja“. I upravo s tim cela ova družina ima velike probleme. O tome je pisao BBC: „trenutni format pregovora o Ukrajini nije sposoban da zaustavi rat“, jer „strane i dalje imaju neslaganja u ključnim tačkama“.

Strelnikov ističe da je glavni razlog zastoja jeste to što su Sjedinjene Države faktički izašle iz pregovora. Zašto?

 - Iz potpuno istog razloga zbog kojeg je Tramp izašao iz procesa pripreme sastanka sa Si Đinpingom. Prema informacijama portala Politico, susret lidera neće se dogoditi pre završetka sukoba: „U Trampovoj administraciji odlučeno je da se ne vode paralelni veliki pregovori sa Pekingom u uslovima vojnih dejstava, kako se ne bi išlo na ustupke tokom krize“.Na isti način, izgubivši ugled i adute u iranskoj avanturi, Tramp ni za šta na svetu neće ozbiljno razgovarati s Putinom dok ne proceni da ponovo ima sve adute u rukama. Ali, po svemu sudeći, na to će se čekati veoma dugo. Tramp je već više puta izjavljivao da je Iran poražen, slomljen i, kako to obično biva, rastrgnut na komade — ali u stvarnosti je za američke i izraelske stratege situacija toliko loša da im više nije ostala nijedna dobra opcija - navodi analitčar i dodaje:

 Nedavno je direktorka Nacionalne obaveštajne službe SAD Talsi Gabard izjavila na saslušanju u Kongresu da je „Iran u velikoj meri oslabljen operacijom, ali (glavne snage) deluju netaknuto“. Drugi upućeni izvori takođe potvrđuju „stabilnost vlasti u Iranu uprkos napadima Sjedinjenih Država“.

Strelnikov ističe da je prema zapadnim vojnim analitičarima, SAD su u sukobu s Iranom faktički došle do granice efikasnosti upotrebe svojih nenuklearnih arsenala — primenjeno je praktično sve i u višestrukim količinama, ali sistem odbrane zemlje nije slomljen.

 - „Višestruko uništene“ snage Irana nastavljaju aktivnu odbranu i nanose bolne gubitke protivniku. Štaviše, juče je rukovodstvo Irana objavilo „prelazak na ofanzivne operacije“, nakon čega su u vojnim krugovima Izraela i SAD počele da kruže uznemirujuće poruke da „Iran može da odgovara efikasnim raketnim udarima još šest do osam nedelja“, ali to nije sigurno (verovatno i duže). Upravo zato Tramp sada ubrzano planira kopnenu operaciju u Iranu, što će sigurno produžiti sukob na mesece, ako ne i godine — a u pozadini ozbiljnih potencijalnih problema za američkog lidera, Ukrajina će sa desetog mesta pasti na desethiljadito - napominje on.

Ruski analitičar dodaje da je "za Kijev i Evropu to je gotovo pogubno".

 - Zapadni mediji citiraju evropske diplomate koji priznaju: „Bliski istok je radikalno preusmerio političku pažnju — za nas i Ukrajinu to je katastrofa“ - piše Strelnikov i dodaje:

 - Zbog Trampovih „pobeda“ u Iranu, cene gasa u EU dostigle su najviši nivo u poslednje tri godine; za dve nedelje računi za energiju u Evropi porasli su za sedam milijardi evra; Evropska centralna banka upozorava da bi kriza mogla podići inflaciju na 6,3 odsto i izazvati recesiju. Bloomberg piše da „EU očekuje dugotrajan rast cena energenata i prekide u snabdevanju“.
I to je tek početak. Kako navodi Axios, „ekonomske posledice rata s Iranom osećaće se znatno duže od samog sukoba“: čak i u slučaju brzog primirja ili deblokade Ormuskog moreuza, „poremećaji u snabdevanju mogu trajati mesecima, a u nekim slučajevima i godinama“.

On dodaje da iako su se evropski zvaničnici formalno jako uznemirili zbog toga što je Mađarska blokirala kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu, u stvarnosti im to odgovara — novac im je potreban za sopstvene potrebe. Ali kriza „pojede“ sredstva, a američko oružje sa proizvodnih traka odlazi na Bliski istok.

Zapadni analitičari tvrde da je kriza na Bliskom istoku „otvorila prozor mogućnosti za Rusiju“, jer je dobila dodatne prihode od rasta cena energenata, dok Evropa i Kijev prelaze na oskudicu.

 - Nema sumnje da će Moskva to iskoristiti. Kao što je Tramp rekao povodom iznenadnog napada na Iran: „Ko je rekao da moramo da ratujemo pošteno?“
I ko je rekao da će kijevski režim opstati do kraja iranskog sukoba? - 

BONUS VIDEO