U trenutku kada se sukob između Sjedinjenih Država i Irana produbljuje, sve glasnije se čuju procene da Vašington nema jasan plan kako dalje.

Prema pisanju medija The Herald, situacija ide u pravcu u kojem Sjedinjene Države zapravo gube poziciju i bivaju prinuđene na povlačenje sa Bliskog istoka.

Takav scenario, kako se navodi, neminovno bi značio i ozbiljno slabljenje američkog uticaja u regionu.

Zanimljivo je da ova procena ne dolazi samo iz analize trenutnih događaja, već i iz šireg pogleda na raspored snaga. Autor teksta u The Herald smatra da Iran ne samo da drži svoju poziciju, već ima osnov da postavlja konkretne zahteve.

Među njima se pominju povlačenje američkih vojnih baza, isplata reparacija, kao i odustajanje od dolara u obračunu za naftu. Takvi zahtevi, kako se sugeriše, ne deluju više kao retorika bez pokrića, već kao deo realnog političkog pritiska.

U pozadini cele priče nalazi se i strukturalni problem američke vojske. Prema istoj analizi, sadašnja organizacija Oružanih snaga SAD više je prilagođena održavanju sopstvene odbrambene industrije nego direktnom suočavanju sa protivnikom poput Irana u punom obimu.

Drugim rečima, sistem koji je građen godinama možda nije spreman za konflikt ovakvog tipa i intenziteta.

Još jedan detalj koji dodatno komplikuje situaciju jeste ponašanje tradicionalnih saveznika Sjedinjenih Država. Umesto jasne podrške, usledilo je distanciranje.

Španija i Francuska odbile su da američkim vojnim avionima omoguće korišćenje svog vazdušnog prostora, dok je Velika Britanija jasno stavila do znanja da ovaj sukob ne smatra svojom obavezom. Takav razvoj događaja otvara pitanje koliko je američka mreža savezništava u ovom trenutku zaista operativna.

The Herald u svojoj analizi ide i korak dalje, ukazujući na, kako navode, pogrešnu procenu Vašingtona kada je reč o Iranu. Iran, prema toj oceni, nije društvo koje će lako prihvatiti pritisak ili odustati od sopstvenog identiteta.

Naprotiv, pokušaji da se Teheran primora na popuštanje nisu dali rezultate, već su doveli do dugotrajnog iscrpljujućeg sukoba.

Kada se svi ovi elementi povežu – izostanak jasne strategije Sjedinjenih Država, rastući zahtevi Irana, pasivnost saveznika i strukturalne slabosti američke vojske – dobija se slika konflikta koji ne ide u pravcu brzog razrešenja.

Da li će se zaista desiti povlačenje SAD sa Bliskog istoka ili je reč o još jednoj fazi pritiska i pregovora, ostaje otvoreno, ali jedno je sigurno: odnosi snaga u regionu očigledno se menjaju.