Sve glasnije se govori o mogućem opozivu američkog predsednika Donalda Trampa, nakon što je doživeo oštru kritiku upravo od jedne od svojih nekada najvernijih saveznica. Bivša kongresmenka Mardžori Tejlor Grin javno je osudila njegovu izjavu u kojoj je zapretio da će „uništiti civilizaciju“ u Iranu.

Grin, koja se politički razišla sa Trampom uprkos tome što je godinama važila za jednu od njegovih najodanijih pristalica u Predstavničkom domu, reagovala je putem društvene mreže Iks. Tom prilikom jasno je poručila da takve izjave ne smeju biti prihvatljive.

– Nijedna bomba nije pala na Ameriku. Ne možemo ubiti čitavu civilizaciju. To je zlo i ludilo – napisala je Mardžori Tejlor Grin.

Osim oštre kritike, ona je otišla i korak dalje, pozivajući na aktiviranje 25. amandmana Ustava Sjedinjenih Američkih Država, kojim bi se Tramp mogao ukloniti sa funkcije predsednika ukoliko se proceni da nije sposoban da obavlja dužnost.

Slične zahteve poslednjih dana iznose i pojedini poslanici Demokratske stranke, koji takođe osuđuju Trampove pretnje da bi mogao da napadne iransku civilnu infrastrukturu, uključujući mostove, elektrane i druge objekte. Takvi potezi, kako upozoravaju, mogli bi predstavljati ratne zločine.

Šta podrazumeva 25. amandman?

Dvadeset peti amandman američkog Ustava reguliše situacije u kojima predsednik više nije sposoban da obavlja svoju funkciju – bilo privremeno ili trajno.

Najčešće se pominje deo koji omogućava potpredsedniku da, uz podršku većine članova vlade, preuzme predsednička ovlašćenja ukoliko procene da predsednik nije sposoban da vodi državu.

U slučaju neslaganja, konačnu odluku donosi Kongres dvotrećinskom većinom glasova. U političkom kontekstu, pozivanje na ovaj amandman najčešće znači zahtev za smenu predsednika zbog procene da nije podoban za obavljanje funkcije, što je izuzetno redak i politički veoma osetljiv potez.

Ko je Mardžori Tejlor Grin?

Mardžori Tejlor Grin izabrana je u američki Kongres 2020. godine i ubrzo je postala jedna od najglasnijih i najuticajnijih figura unutar Republikanske stranke. Često je isticala svoje stavove, nazivajući sebe „ponosnom Amerikankom, stoprocentno protiv abortusa, za pravo na nošenje oružja i za Trampa“.

Kada je upitana o upadu u Kapitol, izjavila je da bi učesnici „pobedili“ i da bi „bili naoružani“ da je ona organizovala događaj. Nakon što su iz Bajdenove administracije njene izjave ocenjene kao opasne i neprihvatljive, tvrdila je da je bila u pitanju šala.

Kontroverze koje je prate

Grin je tokom pandemije izazvala buru poredeći mere poput nošenja maski i vakcinacije protiv korona virusa sa progonom Jevreja tokom Holokausta.

Na društvenim mrežama više puta je zagovarala nasilje protiv političkih protivnika iz redova demokrata, kao i dovodila u pitanje zvanične verzije događaja poput napada 11. septembra i masovnih pucnjava u školama Parklend i Sendi Huk.

Takođe je javno podržavala teoriju zavere Kjuanon, prema kojoj administracija Donalda Trampa vodi tajni rat protiv globalne elite, uključujući i navodne kriminalne mreže povezane sa demokratama.

Bila je među najglasnijima u zahtevima da se objave dokumenta povezana sa Džefrijem Epstajnom, što je pitanje koje je u jednom trenutku snažno ujedinjavalo Trampove pristalice, ali je kasnije postalo izvor podela unutar njegove baze.