Samo 15 minuta bilo je dovoljno da delovi Slovenije budu pretvoreni u zonu katastrofe. Snažan hladni front stigao je sa severozapada i doneo obilne pljuskove, grad i vetrove uraganske jačine koji su rušili drveće, električne stubove i čitave krovne konstrukcije.
Najviše je stradala opština Komenda severno od Ljubljane, gde su prizori jutro nakon nevremena šokirali i najiskusnije pripadnike hitnih službi.
– Nema nijedne kuće koja nije oštećena. Neke su potpuno nenastanjive, ostale su bez krovova i zidova. Posle katastrofalnih poplava 2023. godine, naša opština je ponovo bačena na kolena, ali ćemo se i ovog puta podići – rekao je načelnik Komende Jurij Kern, procenjujući štetu na više desetina miliona evra.
Komandant Civilne zaštite Slovenije Srečko Šestan priznao je da tokom svoje karijere nije video ovakav nivo razaranja.
– Jednom smo imali tornado, ali tada je oštećeno svega nekoliko krovova. Ovde je gotovo svaki krov pretrpeo štetu, bez obzira na to da li je star ili nov – rekao je Šestan.
„Apokalipsa, sudnji dan“
Najteži udar pogodio je naselja Breg, Potok i Klanec oko 20.30 časova. Stanovnici opisuju scene koje će dugo pamtiti.
– Apokalipsa, sudnji dan. Moj otac ima 60 godina i ne seća se ničega sličnog, kao ni stariji meštani. Polovina sela je praktično uništena – ispričala je meštanka Maja.
Pored kuća, vetar je rušio zidove i izbijao prozore i vrata na objektima u opštini Cerklje, dok su dve osnovne škole u Kamniku bile poplavljene. Na Velikoj planini nevreme je izazvalo kvar na žičari, a ogromna šteta pričinjena je i poljoprivredi u Ptujskoj i Dravskoj ravnici, kao i u oblasti Haloza.
Meteorolozi otkrili uzrok katastrofe
Meteorolog Aleš Satler objasnio je da je ključni uzrok razorne oluje bio fenomen poznat kao „smicanje vetra“.
– Ne bismo imali ovako razornu oluju da nije bilo izraženog smicanja vetra u atmosferi. Vetar je drastično menjao smer i brzinu sa visinom, što je održavalo olujni sistem aktivnim. Kod tla je duvao severni vetar, dok je na većim visinama besneo snažan jugozapadni vetar. U severnoj polovini Slovenije bili su ispunjeni svi uslovi za stvaranje superćelija – objasnio je Satler.
Više od 120 vatrogasaca i pripadnika Civilne zaštite od jutra radi na sanaciji posledica, a u pomoć pristižu i ekipe iz okolnih regiona.
Direktor Uprave za zaštitu i spasavanje Leon Behin saopštio je da je više od 150 objekata teško oštećeno i da su dopremljeni generatori kako bi škole i vrtići mogli da funkcionišu.
Međutim, najveći problem tek predstoji. Prema rečima Srečka Šestana, narednih dana najveći izazov biće pronalaženje građevinskog materijala i majstora, kojih već nedostaje u čitavom regionu.
Komentari (0)