Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev odbacio je izveštaje da se Moskva priprema za novi talas vojne mobilizacije, ocenivši tvrdnje o predstojećoj regrutaciji kao lažne i provokativne, prenela je u petak, 11. septembra, ruska državna novinska agencija TASS.

Medvedev je tvrdio da su izveštaji koji sugerišu da je Rusija na pragu mobilizacije izmišljeni kako bi se destabilizovalo domaće javno mnjenje uoči izbora za Državnu dumu, donji dom ruskog parlamenta.

„Da bi promenili tu sliku, šire besmislice o tome da je Rusija ’na pragu mobilizacije’”, rekao je Medvedev, ističući da su takve tvrdnje imale za cilj da skrenu pažnju sa poteškoća sa kojima se suočavaju Oružane snage Ukrajine. „Ovim pitanjem se bavim direktno po nalogu vrhovnog komandanta, tako da mogu sa punom odgovornošću da izjavim: nama mobilizacija apsolutno nije potrebna.”

Medvedev je dodao da su navodi o predstojećoj regrutaciji „laži, neistine i provokacija čiji je jedini cilj uznemiravanje stanovništva, posebno uoči izbora za Državnu dumu.”

Ovo demanti stiže uprkos učestalim procenama ukrajinskih zvaničnika i zapadnih vojnih analitičara da ruska vojska nastavlja da trpi velike gubitke u ljudstvu duž linija fronta u istočnoj Ukrajini, oslanjajući se na bonuse za potpisivanje ugovora, regionalne novčane podsticaje i strane regrute kako bi obezbedila zamene na bojnom polju bez proglašavanja zvanične mobilizacije na nacionalnom nivou.

Nuklearna retorika i pretnje upućene Litvaniji

Izjave Medvedeva usledile su nakon ranije retorike koja je podsticala tenzije prema susednim evropskim državama.

Govoreći 11. septembra, Medvedev je upozorio da bi Litvanija mogla da „stane sa mape sveta” ukoliko ta baltička zemlja nastavi sa procesom ukidanja ustavne zabrane razmeštanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji.

Ovo upozorenje je usledilo nakon što je skupštinski Odbor za pravna pitanja Litvanije u sredu, sa sedam glasova „za” i dva „protiv”, podržao dalje procedure u vezi sa predloženim izmenama ustava, nakon političkog dogovora koji su lideri parlamentarnih stranaka postigli u julu.

Predložene izmene bi stvorile pravni okvir koji bi saveznicima iz NATO-a omogućio razmeštanje nuklearnih kapaciteta na teritoriji Litvanije u kriznim situacijama, a konačna zakonodavna odluka očekuje se početkom naredne godine.

„Litvanija je, koliko sam razumeo, govorila o otvaranju vrata za moguće razmeštanje bilo kog oružja, uključujući i nuklearno”, rekao je Medvedev. „Ako se – ne daj Bože – tako nešto desi i mi budemo morali da reagujemo na njihove postupke, niko neće stati u njihovu odbranu.”