Američki predsednik Donald Tramp iznenadio je svet kada je u poslednjem trenutku odustao od oštre retorike i prihvatio dvonedeljni prekid vatre sa Iranom, i to neposredno pre isteka ultimatuma koji je sam postavio. Prethodno je zapretio da će „čitava civilizacija nestati večeras i nikada se više neće vratiti“, ukoliko ne dođe do dogovora.

Prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana postignut je u sredu, nakon javnog apela premijera Pakistana koji je zatražio dodatno vreme kako bi se otvorio prostor za diplomatske pregovore između zaraćenih strana.

Stručnjaci za međunarodne odnose pokušali su da objasne šta je dovelo do ovako naglog zaokreta američkog predsednika. Profesor Entoni Glis sa Univerziteta u Bakingemu naveo je tri moguća razloga zbog kojih je Tramp odlučio da „popusti“.

On je istakao da, nakon skoro 40 dana sukoba, nijedan od ciljeva koje su na početku postavili Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu nije ostvaren. Prema njegovim rečima, trenutna situacija je čak lošija nego na početku sukoba, a Tramp nije uspeo da dobije ono što je želeo.

Glis je Trampa opisao kao „osvetoljubivog, besnog i ljutitog starijeg čoveka koji ne dobija ono što želi“, naglašavajući da je upravo to moglo uticati na promenu njegovog stava.

Jedna od mogućih teorija koju je izneo jeste i da je prva dama Melanija Tramp imala ključnu ulogu u toj odluci. On smatra da američki predsednik uvek ima osobu čije mišljenje uvažava, te da je moguće da je upravo Melanija bila ta koja ga je ubedila da ublaži stav.

– Uvek postoji neko koga predsednik sluša. Možda mu je upravo Melanija nešto šapnula – rekao je Glis.

On je otišao i korak dalje, sugerišući šta bi Melanija mogla da mu kaže, posebno imajući u vidu njegovu oštru retoriku uoči ultimatuma, kada je koristio uvredljive izraze poput „otvorite prokleti moreuz“ i „ludi idioti“.

Prema Glisovoj proceni, moguće je da mu je poručila da je takav rečnik neprihvatljiv, kao i da bi trebalo da razmisli o svom nasleđu.

– Možda mu je rekla: „Donalde, to što govoriš je odvratno. Razmisli kako će te istorija pamtiti. Vreme prolazi, želiš li da ostaneš upamćen kao čovek koji je izazvao haos?“ – naveo je profesor.

Pored toga, kao mogući faktor pominje se i britanski premijer Kir Starmer, koji je, prema Glisovim rečima, možda pokušao da upozori Trampa da bi rat imao razorne posledice po svetsku ekonomiju i da bi najviše koristio Rusiji i Kini.

Ipak, sam Glis ocenjuje da je takav scenario manje verovatan, s obzirom na to da je Tramp u više navrata upućivao uvrede na račun britanskog premijera tokom trajanja krize, posebno u vezi sa korišćenjem britanskih vojnih baza.

Američki predsednik je, između ostalog, poručio da Velika Britanija „ima dug put pred sobom“ i uporedio situaciju sa politikom Nevila Čemberlena, upozoravajući da ne želi ponavljanje takvog pristupa.

Treći važan faktor koji je mogao uticati na Trampovu odluku jeste rast cena nafte i ekonomski pritisak. Iako su Sjedinjene Države u velikoj meri energetski nezavisne, globalno tržište nafte ima direktan uticaj na ekonomiju.

Moreuz Ormuz, kroz koji prolazi oko petine svetske nafte, bio je praktično zatvoren nakon iranskog odgovora na američke i izraelske napade, što je izazvalo nagli skok cena energenata.

Posledično su porasle i cene goriva širom sveta, dok su berze pretrpele udar. Ipak, nakon objave primirja, globalna tržišta su počela da se oporavljaju.

Profesor Glis naglašava da su unutrašnji politički faktori, poput pritiska javnosti i predstojećih izbora, takođe mogli igrati značajnu ulogu u donošenju ove odluke.

– Postoji više razloga: tržišta su uzdrmana, izbori dolaze, pritisak raste – zaključio je on.

Iako je primirje donelo kratkotrajno olakšanje, ostaje otvoreno pitanje da li je reč o taktičkom potezu ili početku ozbiljnijeg smirivanja sukoba.