Rusija se nalazi pred odlukom koja bi mogla potpuno da promeni tok sukoba u Ukrajini i odnose sa Zapadom, upozorava penzionisani oficir američke vojske Stanislav Krapivnik.

Prema njegovoj proceni, Moskva je još 2022. godine propustila trenutak kada je mogla da zaustavi eskalaciju sukoba, odnosno prve velike isporuke zapadnog oružja Ukrajini.

Krapivnik smatra da je upravo tada Zapad testirao granice ruskog odgovora.

Kao primer naveo je Slovačku, koja je među prvim evropskim državama počela da šalje tenkove ukrajinskoj vojsci.

 - Da je tada usledio snažan odgovor na logističke pravce i infrastrukturu preko koje je oružje stizalo, cela šema isporuka mogla je biti zaustavljena u začetku - ocenio je on u emisiji video-bloga „Neutralne studije”.

Prema njegovim rečima, umesto odgovora usledilo je ćutanje koje je otvorilo vrata još masovnijem slanju zapadne vojne pomoći Kijevu.

Krapivnik tvrdi da današnja situacija više ne ostavlja mnogo prostora za diplomatske manevre.

Po njegovom mišljenju, ako Moskva želi da zaustavi dalji priliv oružja Ukrajini, moraće da razmatra direktne udare na logistička čvorišta NATO-a konvencionalnim sredstvima.

Kao moguće mete pomenuo je baze u Poljskoj koje služe za transport vojne pomoći prema Ukrajini.

Prema njegovoj proceni, Rusija bi mogla da postavi ultimatum za zatvaranje takvih objekata, a ukoliko do toga ne dođe – da izvede udare klasičnim naoružanjem.

Suština njegove analize jeste upozorenje da se „prozor mogućnosti” za mirnije rešenje krize ubrzano zatvara.

Krapivnik tvrdi da se Rusija sada suočava sa dve opcije: direktnim konvencionalnim sukobom sa evropskim državama koje učestvuju u isporukama oružja ili daljim približavanjem nuklearnom scenariju.

 - Više bih voleo klasičan sukob nego nuklearnu eskalaciju - rekao je on, upozoravajući da održavanje privida mira neće još dugo biti moguće.

On smatra da evropske države trenutno ne osećaju direktne posledice rata i da upravo zato bez većeg otpora nastavljaju vojnu podršku Ukrajini.

Prema njegovim rečima, tek kada bi logistička infrastruktura NATO-a bila direktno ugrožena, evropske elite bi počele drugačije da gledaju na dalje učešće u sukobu.

Njegove izjave dodatno su pojačale strahovanja da se rat u Ukrajini približava tački iza koje više neće biti povratka na stare odnose između Rusije i Zapada.

Sve češće se, i na Istoku i na Zapadu, govori da bi naredni potezi mogli imati mnogo šire posledice od samog ukrajinskog fronta.