One, prema tvrdnjama Stejt departmenta, učestvuju u trgovini iranskom naftom i omogućavaju dotok milijardi dolara u Teheran.

Na meti najnovijih američkih mera našlo se nekoliko organizacija, jedno fizičko lice i jedan brod, za koje Vašington tvrdi da su povezani sa kupovinom, transportom i uvozom iranske nafte.

Kineski terminal pod američkim sankcijama

Prema navodima Stejt departmenta, kompanija Ćingdao Haje Oil Terminal uvezla je desetine miliona barela iranske nafte, čime je, kako tvrdi Vašington, obezbedila milijarde dolara prihoda za Iran.

Američke vlasti ocenjuju da takva trgovina podriva kampanju pritiska na Teheran i omogućava iranskim vlastima da nastave da finansiraju svoje aktivnosti uprkos sankcijama.

Sjedinjene Američke Države su 25. aprila već uvele sankcije kineskoj rafineriji Hengli zbog kupovine iranske nafte, a nove mere predstavljaju nastavak pritiska na kineske energetske kompanije koje sarađuju sa Iranom.

Peking odbacuje jednostrane sankcije

Kina je reagovala porukom da se protivi jednostranim američkim sankcijama i da će zaštititi prava i interese svojih kompanija.

Predstavnik kineskog Ministarstva spoljnih poslova izjavio je da američke jednostrane sankcije „nemaju nikakav osnov u međunarodnom pravu".

Peking poručuje da trgovinska saradnja kineskih kompanija sa Iranom predstavlja legitimnu ekonomsku aktivnost i da Vašington nema pravo da svoje sankcione mere nameće drugim državama.

Najnovije američke sankcije dodatno zaoštravaju odnose Vašingtona, Pekinga i Teherana, u trenutku kada se Iran suočava sa pritiskom zbog izvoza nafte, a Sjedinjene Američke Države pokušavaju da zatvore kanale preko kojih Teheran dolazi do deviznih prihoda.