Svet očajnički traži rešenje za razbijanje zastoja tankera sa naftom u Ormuskom moreuzu.

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa pokušava to da učini: saopštila je da je u ponedeljak uspešno sprovela dva američka broda kroz moreuz. Međutim, njihov „Projekat Sloboda“ ne deluje kao prekretnica potrebna za okončanje istorijske energetske krize.

Barem je to poruka tržišta.

Cene energije nisu pale nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio novi američki napor da „navodi“ brodove kroz Ormuski moreuz.

Fjučersi na naftu porasli su iznad 100 dolara po barelu, a zatim još više nakon što su u ponedeljak meta napada postali brodovi i ključna energetska postrojenja na Bliskom istoku, što je otvorilo pitanja o održivosti primirja.

Porasli su i fjučersi na benzin, što ukazuje da će cene goriva na pumpama prvo dodatno rasti pre nego što eventualno počnu da padaju.

U ovom trenutku, tržište procenjuje da Projekat Sloboda neće osloboditi ogromne količine energije zarobljene na Bliskom istoku.

Nedovoljno snažna misija

Skepticizam odražava nekoliko činjenica:

1.) Ovo nije misija pratnje: Projekat Sloboda je pokušaj da se „obnovi sloboda plovidbe“ u Ormuskom moreuzu, koji uključuje više od 100 aviona i 15.000 pripadnika snaga, prema Centralnoj komandi SAD. Iako Trampova najava pokazuje da su američki zvaničnici fokusirani na ponovno otvaranje moreuza, to ne predstavlja obećanje da će američka vojska pratiti brodove koji pokušavaju da prođu kroz ovaj uski plovni put. Zapravo, američki zvaničnik rekao je za Si-En-En da ovo neće biti misija pratnje.

2.) Iran tvrdi da se krši primirje: Iranski zvaničnici brzo su reagovali na Projekat Sloboda tvrdeći da on krši krhko primirje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ne samo to, već se čini da je Iran odgovorio nastavkom napada u regionu.

3.) Poljuljano poverenje: Pomorsku industriju uzdrmalo je postavljanje mina u Ormuskom moreuzu i napadi na brodove koji pokušavaju da prođu. Rukovodioci u brodarskom sektoru već izražavaju oprez u vezi sa Projektom Sloboda, a neizvesno je da li će vlasnici tankera biti spremni da preuzmu rizik prolaska kroz moreuz.

Šta tržište očekuje

Projekat Sloboda je daleko od potpunog ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza – procesa za koji analitičari veruju da je neophodan da bi se protok nafte kroz Bliski istok ponovo normalizovao i značajno snizio cene. Konsultantska kuća Evroazija grup upozorila je da će, bez saglasnosti Irana ili velikog pomorskog raspoređivanja snaga u regionu, Projekat Sloboda propasti.

– Američki plan neće značajno povećati obim brodskog saobraćaja kroz moreuz u kratkom roku – navodi se u izveštaju te kompanije.

Sličan stav izneo je i Bjorn Hojgard, izvršni direktor kompanije Anglo-Istern.

– Potrebne su obe strane da bi se blokada uklonila – ne samo jedna – rekao je Hojgard. – Jedna strana može signalizirati spremnost da pusti određene brodove, ali ako druga to ne prihvati u praksi, situacija na moru se suštinski ne menja.

Novi napadi na Bliskom istoku

Situaciju dodatno komplikuju novi napadi u regionu.

Američke i iranske snage razmenile su vatru u ponedeljak, pri čemu su SAD uništile male iranske čamce kao odgovor na napade na svoje ciljeve.

Eksplozija je pogodila brod povezan sa Južnom Korejom u Ormuskom moreuzu. Uzrok eksplozije nije jasan, ali incident naglašava bezbednosne rizike za brodove koji razmatraju prolazak.

Takođe, veliki požar izbio je u ključnom naftnom postrojenju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, za šta su tamošnje vlasti okrivile iranske dronove.

Oštećena je industrijska zona Fudžajra, završna tačka naftovoda koji se koristi za zaobilaženje Ormuskog moreuza.

Rizik od preskupog benzina

Američki fjučersi na sirovu naftu prvo su pali u nedelju uveče nakon vesti o Projektu Sloboda, ali su zatim naglo porasli. Vest Teksas Intermedijet (WTI), američki referentni tip nafte, dostigao je u ponedeljak cenu od 107,46 dolara po barelu, a potom se stabilizovao na oko 105 dolara, uz rast od 3,5%. Brent, svetski referentni tip i ključni faktor u formiranju cena benzina, skočio je 5% na 114 dolara po barelu.

Američki fjučersi na benzin takođe su porasli u ponedeljak za dodatnih 4%, odnosno 15 centi po galonu.

Maloprodajne cene goriva naglo su porasle prošle nedelje i u ponedeljak dostigle 4,46 dolara po galonu, najviši nivo u skoro četiri godine.

Endi Lajpou, predsednik kompanije Lipou Oil Associates, rekao je da bi cena benzina mogla dostići 5 dolara po galonu ako Ormuski moreuz ostane zatvoren još mesec dana.

Zarobljeno 170 miliona barela nafte

Tržište će pažljivo pratiti da li će se protok brodova kroz Ormuski moreuz ubrzati u narednim danima.

Nada je da će deo brodova zarobljenih u Persijskom zalivu, koji prevoze ključne energetske resurse, konačno uspeti da izađe. Međutim, Projekat Sloboda, barem u početnoj fazi, ne deluje kao da ima kapacitet da brzo ukloni veliki zastoj u moreuzu.

Prema procenama kompanije Kpler, oko 170 miliona barela sirove nafte, avionskog goriva, dizela i drugih rafinisanih proizvoda zarobljeno je na Bliskom istoku na 166 tankera.

– To bi mogao biti veoma spor proces izvlačenja punih tankera iz Persijskog zaliva i dovođenja praznih, jer se tradicionalne plovne rute ne koriste zbog straha od mina – rekao je Met Smit, glavni analitičar za naftu u Kpleru.

Kpler procenjuje da bi moglo biti potrebno i do tri meseca nakon potpunog otvaranja Ormuskog moreuza da se situacija normalizuje.

„Pomoć je na putu“

Američki zvaničnici pokušali su da umire potrošače pogođene rastom cena goriva.

– Pomoć stiže od danas – rekao je ministar finansija Skot Besent za Foks njuz u ponedeljak.

Besent je naveo da neki od većih tankera zaglavljenih u moreuzu prevoze oko dva miliona barela nafte i izrazio nadu da će Projekat Sloboda uskoro omogućiti da ta nafta stigne na tržište.

– Mislim da će tržište biti dobro snabdeveno… uveren sam da će, kada ovo prođe, svet biti preplavljen naftom – rekao je.

On je takođe podsetio da je OPEK nedavno obećao povećanje proizvodnje, ali je to uglavnom simboličan potez dok je moreuz zatvoren.

U svakom slučaju, stotine hiljada barela koje OPEK planira da proizvede ne mogu se porediti sa procenjenim gubitkom od oko 14 miliona barela dnevno izazvanim ratom.

Isto važi i za 170 miliona barela zarobljenih u moreuzu, što je relativno malo u odnosu na oko 900 miliona barela za koje analitičari procenjuju da su van tržišta zbog sukoba – broj koji svakim danom raste dok Ormuski moreuz ostaje zatvoren.