Poverljiva CIA analiza dostavljena ove nedelje kreatorima politike u administraciji zaključuje da Iran može da preživi američku pomorsku blokadu najmanje tri do četiri meseca pre nego što se suoči s ozbiljnijim ekonomskim teškoćama, rekla su četiri lica upoznata s dokumentom — nalaz koji, čini se, otvara nova pitanja o optimizmu predsednika Donalda Trampa u pogledu okončanja rata.

Analiza američke obaveštajne zajednice, čije tajne procene o Iranu često su bile trezvenije od javnih izjava administracije, takođe je utvrdila da je Teheran zadržao značajne kapacitete balističkih raketa uprkos nedeljama intenzivnog američkog i izraelskog bombardovanja, rekla su tri lica upoznata s njom.

Iran je zadržao ominimum 75 odsto predratnih zaliha mobilnih lansirnih sistema i oko 70 odsto predratnih zaliha raketa, rekao je američki zvaničnik. Zvaničnik je rekao da postoje dokazi da je režim uspeo da povrati i ponovo otvori gotovo sve svoje podzemne skladišne objekte, popravi neke oštećene rakete, pa čak i sklopi neke nove rakete koje su bile skoro gotove kada je rat počeo.

Tramp je prikazao ružičastiju sliku u izjavama u Ovalnoj sobi u sredu, rekavši о Iranu: „Njihove rakete su uglavnom uništene, verovatno im je ostalo 18, 19 odsto, ali ne mnogo u poređenju sa onim što su imali."

Tri trenutna i jedan bivši američki zvaničnik potvrdili su viđenje obaveštajne analize, govoreći pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti pitanja.

Upitan za komentar, viši američki obaveštajni zvaničnik naglasio je uticaj blokade. „Predsednikova blokada nanosi stvarnu, kumulativnu štetu — prekida trgovinu, uništava prihode i ubrzava sistemski ekonomski kolaps. Iranska vojska je teško degradirana, mornarica uništena, а njeni lideri se kriju", rekao je zvaničnik, koji nije bio ovlašćen da govori zvanično, u pisanoj izjavi. „Ono što je ostalo jeste apetit režima za patnjom civila — izgladnjivanje sopstvenog naroda kako bi se produžio rat koji je već izgubljen."

Tramp, ministar odbrane Pit Hegset i drugi zvaničnici dosljedno su prikazivali rat kao ogromnu vojnu pobedu SAD, uprkos iranskom odbijanju zahteva Vašingtona da napusti nuklearno obogaćivanje, preda zalihe uranijuma, ponovo otvori Ormurski moreuz i preduzme druge korake.

Tramp je blokadu nazvao „neverovatnom" u sredu. „Mornarica je bila neverovatna. Posao koji su obavili... to je kao čelični zid. Niko ne prolazi", rekao je.

Dan ranije rekao je da iranska privreda „tone", njihova valuta je „bezvredna" i da „ne mogu da plaćaju vojnike".

Ministar finansija Skot Besent, hvaleći predsednikov režim sankcija nazvan „Ekonomska furija", napomenuo je krajem aprila da će iranski glavni naftni terminal uskoro dostići maksimum kapaciteta, „prouzrokujući trajnu štetu iranskoj naftnoj infrastrukturi".

Ali Iran se pokazao otpornim, uprkos tome što je u raketnim napadima izgubio vrhovnog vođu i mnoge druge visoke zvaničnike.

Jedan od američkih zvaničnika koji su govorili za Vašington post rekao je da smatra kako je Iranov kapacitet da izdrži prodduženi ekonomski pritisak daleko veći čak i od CIA procene.

„Rukovodstvo je postalo radikalnije, odlučnije i sve samouvereniji je da može nadmudriti američku političku volju i održati unutrašnju represiju kako bi suzbilo svaki otpor" unutar Irana, rekao je zvaničnik. „Poređenja radi, vidimo slične režime kako opstaju godinama pod dugotrajnim embargoima i ratovima koji se vode isključivo iz vazduha."

Od početka rata 28. februara, Iran je efektivno zatvorio Ormurski moreuz, vitalni kanal za transport nafte iz Persijskog zaliva.

Nedelju dana nakon što je 7. aprila postignut prekid vatre, Tramp je uveo blokadu Irana, primenjujući je na sve brodove koji ulaze ili napuštaju iranske luke. Njegova odluka usledila je nakon propasti američko-iranskih mirovnih pregovora u Pakistanu.

„Mislim da je Iran u veoma lošem stanju. Mislim da su prilično očajni", rekao je tada. „Nije me briga hoće li se ili ne vratiti [na pregovore]. Ako se ne vrate, u redu mi je."

U nedelju je Tramp pokrenuo misiju koju je nazvao „Projekat sloboda", s ciljem da pomogne komercijalnim plovilima da prođu moreuzom, uključujući pratnju američke mornarice, da bi u utorak rekao da je operacija pauzirana zbog „sjajnog napretka" u mirovnim pregovorima.

Portparolka Bele kuće Ana Keli rekla je da Iran gubi pola milijarde dolara dnevno zbog blokade.

„Tokom Operacije Epska furija, Iran je vojnički poražen", rekla je Keli u izjavi. „Sada ga se ekonomski guši operacijom Ekonomska furija i gubi 500 miliona dolara dnevno zahvaljujući uspešnoj blokadi iranskih luka od strane američke mornarice. Iranski režim savršeno dobro zna da njegova trenutna situacija nije održiva, a predsednik Tramp drži sve karte dok pregovarači rade na postizanju dogovora."

Ali CIA procena kaže da Iran može da preživi američku blokadu 90 do 120 dana, a možda i duže, pre nego što se suoči s ozbiljnijim ekonomskim teškoćama, rekla su četiri lica upoznata s njom.

Teheran deo svoje nafte skladišti na brodovima tankerima koji bi inače bili prazni zbog blokade, reklo je jedno od lica. Takođe smanjuje protok u svojim naftnim poljima kako bi osigurao da bunari ostanu funkcionalni. „Situacija ni izbliza nije toliko kritična koliko su neki tvrdili", reklo je ovo lice o iranskoj ekonomskoj situaciji.

CIA analiza možda čak i potcenjuje ekonomsku otpornost Irana ako Teheran bude u mogućnosti da prokrijumčari naftu kopnenim rutama. Konvoji kamiona i vozovi ne mogu nadomestiti obim brodova i otvorenih pomorskih pravaca, ali bi mogli pružiti ekonomski jastuk, rekao je jedan od američkih zvaničnika. „Postoji uverenje da bi mogli početi da prebacuju neku naftu železnicom kroz Centralnu Aziju", rekao je zvaničnik.

Što se tiče iranskog oružja, poverljiva obaveštajna procena kaže da iranske zalihe raketa i mobilnih lansirnih sistema ostaju impresivne.

Smatra se da je Iran pre početka rata imao oko 2.500 balističkih raketa, kao i hiljade naoružanih dronova. Iran je koristio to oružje za lansiranje udara na američke saveznike u Zalivu, kao i na američke vojne lokacije širom regiona. Vizuelna istraga medija utvrdila je da su iranski vazdušni udari oštetili ili uništili najmanje 228 objekata ili komada opreme na vojnim lokacijama SAD na Bliskom istoku, obim razaranja daleko veći od onoga što je američka vlada javno priznala.

Vremenski okvir u kom Iran ponovo može početi da proizvodi balističke rakete u značajnim količinama skratio se, rekao je jedan od američkih zvaničnika.

Međutim, za kontrolu saobraćaja kroz Ormurski moreuz, rakete su manje važne od jeftinijih dronova, kažu analitičari unutar i van vlade. I za razliku od raketa srednjeg dometa koje mogu da gađaju, recimo, Izrael, ovi dronovi mogu se graditi u malim skladištima skrivenim objektima, rekao je drugi američki zvaničnik.

„Dovoljan je i jedan dron koji pogodi brod i niko neće davati osiguranje" tankerima, rekao je Deni Citrinovič, viši istraživač Instituta za studije nacionalne bezbednosti iz Tel Aviva.

Početkom aprila, američka obaveštajna zajednica procenila je da je više od polovine iranskih lansirnih rampi i dalje neoštećeno i da u svom arsenalu ima hiljade dronova za jednosmerne napade, preneli su Post i CNN, pozivajući se na lica upoznata sa situacijom.

Citrinovič, bivši šef odeljenja za Iran u izraelskoj vojnoj obaveštajnoj službi, rekao je da čak i ako blokada potraje nekoliko meseci, ona neće naterati režim da se pokori zahtevima Vašingtona .

„Problem je što ne misle da se moraju predati", rekao je.

Na kraju, rekao je, uprkos američko-izraelskim vojnim uspesima u Iranu, ishod bi i dalje mogao biti strateški neuspeh.

„Ono što je počelo kao rat navodno usmeren na rušenje režima i demontažu njegovih nuklearnih i balističkih raketnih kapaciteta", objavio je Citrinovič u sredu na platformi X, „možda će umesto toga ostaviti iranski režim jačim nego pre — osnaženim olakšavanjem sankcija, uz zadržavanje značajnih raketnih kapaciteta, uz nastavak podrške proksijima i gotovo sigurno uz očuvanje obogaćivanja uranijuma na sopstvenoj teritoriji."