Američki predsednik Donald Tramp ponovo je izazvao globalni politički potres nakon što je na svojoj mreži Truth Social objavio mapu Venecuele prekrivenu zastavom Sjedinjenih Američkih Država uz poruku „51. država“. Provokativna objava momentalno je eksplodirala na društvenim mrežama i naslovnicama svetskih medija, dok je Tramp putovao ka Kini na jedan od najvažnijih međunarodnih sastanaka ove godine.

Dodatni šok izazvala je njegova izjava za Fox News u kojoj je otvoreno rekao da „ozbiljno razmatra“ mogućnost da Venecuela postane deo SAD.

U centru cele priče nalazi se ogromno bogatstvo nafte. Venecuela raspolaže jednim od najvećih naftnih rezervi na svetu, čija se vrednost procenjuje na desetine biliona dolara, što analitičari vide kao ključni motiv iza Trampove retorike.

1

Nafta, moć i poruka Pekingu i Moskvi

Tramp nije skrivao da ga prvenstveno interesuju energetski resursi Venecuele. Tokom razgovora sa novinarom Džonom Robertsom sa Foks njuza, američki predsednik jasno je povezao budućnost odnosa Vašingtona i Karakasa sa kontrolom nad naftom.

Situacija je dodatno eksplodirala nakon januarske vojne operacije u kojoj su američke snage uhapsile tadašnjeg predsednika Nicolás Maduro. Od tada zemljom upravlja prelazna administracija predvođena Delcy Rodríguez.

Rodrigezova je odmah odgovorila na Trampove izjave.

– Venecuela nije i nikada neće biti ničija kolonija. Branićemo svoj suverenitet i nezavisnost – poručila je iz Haga.

Ipak, istovremeno je ostavila otvorena vrata za ekonomsku saradnju sa Vašingtonom. Privremene vlasti već su potpisale velike ugovore sa američkim naftnim kompanijama, dok proizvodnja nafte ubrzano raste.

Analitičari ocenjuju da Tramp ovom objavom šalje direktnu poruku Kini i Rusiji da SAD ne planiraju da prepuste kontrolu nad strateškim resursima Južne Amerike.

Da li je moguće da Venecuela postane deo SAD?

Iako su Trampove pristalice na društvenim mrežama oduševljene idejom „51. američke države“, pravni stručnjaci upozoravaju da je takav scenario gotovo nemoguć.

Prema Ustavu SAD, prijem nove savezne države zahteva saglasnost američkog Kongresa, ali i jasan pristanak same teritorije koja bi bila pripojena.

Pored toga, eventualna aneksija izazvala bi ogromnu međunarodnu krizu i gotovo sigurno bi naišla na žestok odgovor Ujedinjenih nacija, kao i država Latinske Amerike.

Geopolitički analitičari upozoravaju da bi ovakav potez mogao potpuno promeniti odnose snaga u svetu i dodatno zaoštriti sukob Vašingtona sa Moskvom i Pekingom.

Od Grenlanda do Venecuele: Trampova mapa novog sveta

Ovo nije prvi put da Tramp javno govori o teritorijalnom širenju SAD. Tokom prethodnih godina izazvao je diplomatski haos predlogom da Amerika kupi Grenland od Danske, a više puta je provocirao i Kanadu idejom da postane deo SAD.

Sada je fokus očigledno prebačen na Južnu Ameriku, gde Vašington pokušava da učvrsti uticaj nad energetskim resursima i ključnim geopolitičkim tačkama.

Trampova objava dolazi i u trenutku kada Bela kuća pojačava interesovanje za Panamski kanal i kontrolu nad trgovinskim pravcima Zapadne hemisfere.

Mnogi smatraju da je reč o političkom teatru i pokušaju podizanja tenzija pred pregovore u Pekingu, dok drugi upozoravaju da granica između provokacije i stvarne strategije postaje sve tanja.

Jedno je sigurno — Tramp je ponovo uspeo da ceo svet natera da priča o njegovoj viziji novog globalnog poretka.