Letonija se našla u jednoj od najvećih političkih kriza poslednjih godina nakon što je premijerka Evika Silinja podnela ostavku usled ogromnog pritiska izazvanog incidentima sa ukrajinskim dronovima u letonskom vazdušnom prostoru. Njen odlazak automatski je doveo do raspada vladajuće koalicije svega nekoliko meseci pred parlamentarne izbore zakazane za oktobar.

Politički potres u Rigi izazvao je niz incidenata koji su otvorili ozbiljna pitanja o bezbednosti teritorije jedne NATO članice. Prema navodima zapadnih medija, nekoliko ukrajinskih dronova ušlo je iz pravca Rusije u vazdušni prostor Letonije, dok je jedan od njih pao na skladište goriva kod Rezeknea.

Premijerka Silinja na konferenciji za medije priznala je da je upravo incident sa dronovima bio „poslednja kap“ koja je dovela do njene odluke da napusti funkciju.

Kriza je prethodno pogodila i Ministarstvo odbrane, pošto je ostavku podneo ministar odbrane Andris Spruds zbog optužbi da država nije dovoljno brzo i efikasno reagovala na upad bespilotnih letelica.

Dronovi otvorili pitanje bezbednosti NATO granice

Incident sa dronovima izazvao je pravi politički zemljotres u Letoniji jer je otvorio pitanje koliko je država spremna da zaštiti svoju teritoriju i granice NATO saveza.

Prema informacijama koje prenose zapadni mediji, ukrajinska strana tvrdi da su dronovi verovatno bili namenjeni ciljevima u Rusiji, ali da su skrenuli sa rute usled delovanja ruskog elektronskog ratovanja.

Ipak, u Letoniji takvo objašnjenje nije umirilo javnost.

Građani i opozicija počeli su da postavljaju pitanje kako je moguće da bespilotne letelice neometano uđu u vazdušni prostor NATO članice i stignu do kritične infrastrukture poput skladišta goriva.

Dodatni udar za vladu bio je odlazak stranke Progresivni iz vladajuće koalicije, čime je kabinet Evike Silinje praktično izgubio parlamentarnu većinu i politički oslonac.

Kriza zahvatila vrh vlasti

Situacija u Rigi dodatno se zakomplikovala nakon što su, prema navodima iz izvornog materijala, antikorupcijski organi priveli ministra poljoprivrede Armanda Krauzea i bivšeg državnog sekretara Ministarstva poljoprivrede Rajvisa Kronbergsa.

Time je politička kriza prerasla bezbednosni incident i pretvorila se u širi potres koji sada pogađa više institucija i delova vlasti.

Predsednik Letonije Edgars Rinkevičs trebalo bi narednih dana da započne konsultacije sa parlamentarnim partijama o formiranju nove vlade, dok će dosadašnji kabinet obavljati samo tehničke poslove do daljeg.

Analitičari upozoravaju da bi ova kriza mogla ozbiljno da utiče na političku stabilnost Letonije, ali i na percepciju bezbednosti istočnog krila NATO saveza u trenutku kada rat u Ukrajini dodatno podiže tenzije u regionu.

Incident sa dronovima, koji je u početku delovao kao izolovan bezbednosni problem, sada je prerastao u političku eksploziju koja je srušila vladu i otvorila ozbiljna pitanja o funkcionisanju države i poverenju građana u institucije.