Vlada Letonije možda neće biti poslednja generacija političara koja je postala žrtva delovanja kijevskog režima, izjavio je portparol predsednika Dmitrij Peskov.

Prošle nedelje, dron se srušio na skladište nafte u Rezekneu. Kako piše ruska agencija RIA Novosi, "pregledom olupine utvrđeno je da se radi o ukrajinskom dronu".

Nakon toga, ministar odbrane Andris Spruds je objavio ostavku. Danas je ostavku objavila i premijerka Evika Silinja.

Letonija se našla u jednoj od najvećih političkih kriza poslednjih godina nakon što je premijerka Evika Silinja podnela ostavku usled ogromnog pritiska izazvanog incidentima sa ukrajinskim dronovima u letonskom vazdušnom prostoru. Njen odlazak automatski je doveo do raspada vladajuće koalicije svega nekoliko meseci pred parlamentarne izbore zakazane za oktobar.

Pekov: Kakvi su to dronovi?

"Slušajte, pa kakvi su to dronovi? Jasno je kakvi su to dronovi. Ne treba dozvoljavati da preko vaše teritorije prolaze dronovi koji lete ka Ruskoj Federaciji. Ako se ovako nastavi, to neće biti poslednja generacija političara koja će postati žrtva delovanja kijevskog režima i koja će morati da podnese ostavku zbog raznih skandala", rekao je Peskov za ruski Prvi kanal.

Na dodatno pitanje da li bi ostavke političara zbog postupaka Kijeva mogle uslediti i u drugim zemljama, predstavnik Kremlja odgovorio je potvrdno.

"Videćemo kako će biti, ali barem bi pogranične baltičke zemlje trebalo da se pripreme, da, naravno", istakao je on.

Peskov je upozorio da Kijev neće "poštedeti druge države, koristeći ih za svoje beskrupulozne interese".

Dronovi otvorili pitanje bezbednosti NATO granice

Incident sa dronovima izazvao je pravi politički zemljotres u Letoniji jer je otvorio pitanje koliko je država spremna da zaštiti svoju teritoriju i granice NATO saveza.

Prema informacijama koje prenose zapadni mediji, ukrajinska strana tvrdi da su dronovi verovatno bili namenjeni ciljevima u Rusiji, ali da su skrenuli sa rute usled delovanja ruskog elektronskog ratovanja.

Ipak, u Letoniji takvo objašnjenje nije umirilo javnost.

Građani i opozicija počeli su da postavljaju pitanje kako je moguće da bespilotne letelice neometano uđu u vazdušni prostor NATO članice i stignu do kritične infrastrukture poput skladišta goriva.

BONUS VIDEO

1