Analitičar koji je navodno predvideo sukob između SAD i Irana sada predviđa da će se on vući unedogled - sa katastrofalnim implikacijama po globalnu sitauaciju sa hranom, za koje upozorava da bi mogle ugroziti šest milijardi života.

Đijang Sjuekin, analitičar rođen u Kini poznat kao "profesor Đijang", koga još nazivaju i "kineski Nostradamus", dao je prognozu tokom dvočasovne diskusije u podkastu „Dnevnik jednog generalnog direktora“ sa Stivenom Bartletom.

 - Njegov kanal „Predviđajuća istorija“ na Jutjubu je prikupio preko 2,5 miliona pratilaca za manje od godinu dana, a prethodna predviđanja uključuju Trampovu pobedu 2024. i invaziju na Iran - piše Dejli star.

U centru njegovog razmišljanja je Ormuski moreuz: plovni put od 33 kilometra koji je Iran zapečatio od početka borbi, kroz koji obično protiče značajan deo svetskog lanca snabdevanja đubrivom. Pošto osiguravači odbijaju da pokriju troškove brodova, te isporuke su zaustavljene, piše britanski Ekspres.

"Svet zavisi od đubriva", rekao je Đijang Bartletu, pozivajući se na raniju epizodu podkasta u kojoj je učestvovao ekonomista Stiv Kin.

"Bez đubriva, svet bi mogao da izdrži najviše dve milijarde ljudi". "To ostavlja šest milijardi bez pouzdanog izvora hrane. Šta će šest milijardi ljudi da radi? Samo će umreti od gladi? Ne. Migriraće“, rekao je. „I to će stvoriti ogromnu globalnu krizu širom sveta.“

Prema IB Times-u, Đijangova cifra od šest milijardi predstavlja njegovu sopstvenu projekciju. Stoga, treba je posmatrati veoma kritički, a ne kao naučni ili stučni podatak.

Međutim, institucionalni podaci zaista potkrepljuju zabrinutosti.

Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (The UN's Food and Agriculture Organisation) upozorila je ovog meseca da trećina svih globalno trgovanih đubriva prolazi kroz moreuz, a očekuje se da će nestašice potisnuti prinose useva čak i do 2027. godine. "The World Food Programme" procenjuje na pretnju da se čak 45 miliona ljudi dodatno gurne u glad.

Stiv Kin, počasni profesor na Univerzitetskom koledžu u Londonu, koji je predvideo finansijsku krizu 2008. godine, upozorio je u aprilu da bi Indija mogla da iscrpi svoje rezerve đubriva u roku od dva do tri meseca.

„Proizvodnja hrane na planeti mogla bi pasti za 10 do 25 procenata i jednostavno neće biti dovoljno hrane za sve na planeti“, rekao je. „Onda se postavlja pitanje ko će gladovati.“

Takođe je naglasio slučaj sa kojom se suočavaju države Zaliva, uključujući Katar, Saudijsku Arabiju i UAE, koje izvoze ogromne količine đubriva širom sveta, dok uvoze između 80 i 90% sopstvene hrane. 

Zašto Đijang misli da Amerika želi da rat nastavi?

Umesto da krizu hrane i energije posmatra kao nesrećnu nuspojavu, Đijang ju je predstavio kao navodni "proračunati rezultat" - dugotrajan sukob, sugerisao je, primorava svet da kupuje američku energiju i jača nadmoć dolara.

„Ovaj rat u Iranu izuzetno koristi Americi. Pa zašto ne bi trajao dugo?“, rekao je on.

Održavanje rata tokom dužeg perioda zahtevalo bi značajan broj američkih trupa na terenu, tvrdio je, i ukazao na postojeće zakonodavstvo kao dokaz da su navodno "pripreme u toku".

Klauzula uvedena 18. decembra 2025. godine u okviru Zakona o nacionalnoj odbrani za fiskalnu 2026. godinu automatski će registrovati sve muškarce uzrasta od 18 do 26 godina u sistem Selective Service (vojnu evidenciju za potencijalnu mobilizaciju) do decembra 2026. godine. Ova dvostranačka mera nema formalnu vezu sa Iranom, a Kongres bi morao posebno da glasa kako bi se uvela stvarna regrutacija.

„Da biste bili sigurni da će ovaj rat trajati dugo, potrebne su vam kopnene trupe. I potrebno vam je mnogo kopnenih trupa. Zato vam je potreban nacionalni vojni rok“, rekao je on Bartletu.