Odnosi između Moskve i Jerevana ušli su u novu, veoma napetu fazu nakon što je Rusija poslala oštro upozorenje Jermeniji zbog njenog približavanja Evropskoj uniji.

U centru cele drame nalazi se zvanično pismo koje je ruska ambasada u Jermeniji predala vlastima u Jerevanu po nalogu ministra energetike Rusije Sergeja Civileva.

Prema informacijama koje su saopštile ruske vlasti, u dokumentu se jasno upozorava da bi nastavak približavanja Jermenije Evropskoj uniji mogao da dovede do suspenzije ili čak potpunog raskida ključnog sporazuma o saradnji iz 2013. godine.

Takav razvoj događaja mogao bi da izazove ozbiljan udar na jermensku ekonomiju.

Naime, upravo zahvaljujući tom sporazumu Jermenija godinama dobija povlašćene isporuke ruskog prirodnog gasa, naftnih derivata i neobrađenih dijamanata, koji imaju ogromnu ulogu u stabilnosti industrije i energetskog sektora zemlje.

Dodatnu zabrinutost izazvala je izjava portparola Kremlja Dmitrija Peskova, koji je potvrdio da je pitanje eventualne revizije cena energenata već prosleđeno kompaniji Gasprom.

To praktično znači da bi Jermenija u budućnosti mogla da ostane bez povlašćenih cena i da ruski gas plaća po znatno višim tržišnim uslovima.

– Upravo je članstvo u Evroazijskoj ekonomskoj uniji omogućilo Jermeniji stabilan rast BDP-a prethodnih godina – poručio je Peskov, uz jasnu napomenu da Moskva više nema nameru da nagovara bilo koga da ostane u savezu.

Posebnu pažnju izazvao je i potez jermenskog premijera Nikola Pašinjana koji nije otišao na samit Evroazijske ekonomske unije u Astani, što su mnogi protumačili kao dodatni signal udaljavanja od Moskve.

Iako je kao razlog naveo predizbornu kampanju, politički krugovi u regionu ocenjuju da pritisak oko spoljnopolitičkog kursa Jermenije postaje sve ozbiljniji.

Situaciju je dodatno zaoštrila poruka Vladimira Putina da Jermenija mora jasno da odluči kojim putem želi da ide.

U Moskvi sada otvoreno poručuju da više neće tolerisati pokušaje balansiranja između ruskih ekonomskih pogodnosti i paralelnog približavanja Evropskoj uniji.

Ruski stav prema Jermeniji poslednjih meseci postao je znatno tvrđi nego ranije, dok analitičari upozoravaju da bi eventualni gubitak jeftinih energenata mogao da izazove ozbiljne posledice po jermensku ekonomiju i standard građana.

Istovremeno, u Jermeniji raste strah da Evropska unija ne može brzo da nadoknadi benefite koje je zemlja godinama imala kroz saradnju sa Rusijom i Evroazijskom ekonomskom unijom.

Sve više se govori da se Jerevan sada nalazi pred možda najtežim spoljnopolitičkim izborom u poslednjih nekoliko decenija.