Estonske vlasti optužile su “Google mape” i druge popularne navigacione aplikacije da izazivaju ozbiljne probleme duž granice sa Rusijom, nakon što je u poslednjih nekoliko meseci zabeleženo više slučajeva slučajnog prelaska državne granice.

Kako je upozorila Regina Kuk, načelnica granične stanice u Narvi, najmanje četiri osobe greškom su završile na ruskoj teritoriji zbog netačnih ili zbunjujućih navigacionih ruta. Ona je naglasila da takvi incidenti mogu imati ozbiljne posledice, uključujući novčane kazne do 600 evra, ali i višednevno zadržavanje.

– Ako ne želite probleme, izaberite neku drugu vodenu površinu. Naravno, ne možemo ljudima zabraniti da rizikuju. Sa naše strane činimo sve što možemo da smanjimo broj prekršaja – poručila je Kuk.

Estonska policija i Granična služba zbog toga su izdale posebno upozorenje građanima da u blizini ruske granice ne koriste “Google mape” i druge široko dostupne navigacione servise, već da se oslone na zvaničnu aplikaciju “Nutimeri” ili specijalizovane GPS uređaje namenjene kretanju u graničnim zonama.

Incidenti su dodatno pojačali već postojeće političke tenzije između Estonije i Rusije, koje traju decenijama i imaju duboke istorijske korene.

Estonija je postala deo Ruske imperije početkom 18. veka, nakon što je Švedska izgubila teritorije u Velikom severnom ratu koji je trajao od 1700. do 1721. godine. Posle raspada Ruskog carstva tokom Prvog svetskog rata, Estonija je proglasila nezavisnost, koju je sovjetska vlast priznala Sporazumom iz Tartuа 1920. godine.

Međutim, Moskva smatra da je ulazak Estonije u sastav SSSR-a 1940. godine poništio taj sporazum, dok deo estonskih političara i dalje insistira na njegovom važenju.

Upravo zbog toga pitanje granice između dve zemlje ostaje izuzetno osetljivo. Prema starom sporazumu iz Tartuа, pojedini delovi današnje ruske teritorije pripadali su Estoniji.

Pokušaj da se moderna granica konačno definiše 2005. godine propao je nakon što je Talin u tekst sporazuma uneo pozivanje na Sporazum iz Tartuа. Moskva je to protumačila kao potencijalnu osnovu za buduće teritorijalne zahteve prema Rusiji.

Novi sporazum o granici potpisan je 2014. godine, ali nikada nije ratifikovan. Dodatne tenzije pojavile su se 2022. godine kada je nacionalistička partija EKRE predložila povlačenje estonskog potpisa sa dokumenta, ali ta inicijativa nije prošla u parlamentu.

Situacija na granici dodatno se zakomplikovala tokom maja 2024. godine, kada je estonska Granična služba optužila ruske graničare da su jednostrano uklonili veliki broj plutajućih oznaka koje je Estonija postavila u reci Narvi.

Prema navodima estonskih vlasti, uklonjeno je oko polovine od ukupno 50 oznaka koje služe za precizno određivanje granice na reci. Te oznake se svake godine zajednički pomeraju zbog promena rečnog korita, ali je saradnja između dve zemlje praktično zamrznuta nakon pogoršanja odnosa od početka rata u Ukrajini.

Tadašnja premijerka Estonije, a sadašnja šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas, optužila je Rusiju da uklanjanjem oznaka pokušava da izazove strah i dodatnu nervozu među stanovništvom Estonije.

Prema njenim rečima, Moskva na taj način pokušava da pojača pritisak na granici koja je poslednjih godina postala jedno od najnapetijih mesta u regionu.