Zaključno sa 30. majem, u DR Kongo i u Ugandi su potvrđena 263 slučaja infekcije virusom ebole, izjavio je danas generalni direktor Afričkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti Žan Kaseja.

"Više od 1.100 sumnjivih slučajeva se istražuje i potvrđen je smrtni ishod kod 43 osobe inficirane retkim sojem ebole Bundibugjo", izjavio je danas Kaseja u intervjuu za "Fajnenšel tajms", prenosi Rojters.


Kesaja je rekao da nacionalni sistemi za incidente moraju biti brzo aktivirani i da ulaganja u pripremljenost za pandemiju moraju biti konstantni.

"Međunarodni partneri igraju suštinsku ulogu, ali je njihova podrška najvažnija kada je usklađena sa strategijama koje su izgradile afričke institucije i afričke vlade", rekao je on.


U međuvremenu, zdravstveni i humanitarni radnici kažu da im u ugroženim oblastima nedostaju čak i osnovne potrepštine, poput maski.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je proglasila epidemiju ebole u DR Kongu i Ugandi vanrednom situacijom u javnom zdravstvu od međunarodnog značaja.

Evropa postaje žarište smrtonosnog virusa


Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa čikungunja širom sveta, pokazuje novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Frontiers in Cellular and Infection Microbiology.

Studiju su sproveli kineski naučnici, a rezultati pokazuju da se čak 139 država i regiona danas nalazi u zoni rizika za čikungunju - virusnu bolest koju prenose komarci. To područje obuhvata oko 21,3 odsto kopnene površine planete, piše Euronews.

"Pokazujemo da će se, prema klimatskim modelima, virus dodatno širiti ka severu, posebno u severoistočnoj Severnoj Americi, centralnoj Evropi i istočnoj Aziji", rekao je koautor istraživanja Je Su.

 

Klimatske promene menjaju ponašanje komaraca

Čikungunju je do sada uglavnom prenosio komarac Aedes aegypti, poznat i kao "žuti grozničavi komarac", vrsta koja uspeva u tropskim urbanim područjima. Međutim, poslednjih godina klimatske promene i povećana mobilnost stanovništva podstakli su širenje komaraca prenosilaca bolesti, ali i novih varijanti samog virusa.

Tokom velike epidemije čikungunje u Indijskom okeanu 2005. i 2006. godine naučnici su zabeležili mutaciju virusa koja mu je omogućila bolju prilagođenost drugoj vrsti komarca - azijskom tigrastom komarcu.

"Pošto taj komarac bolje podnosi hladnije uslove od Aedes aegyptija, otopljavanje bi moglo da mu omogući naseljavanje područja koja su ranije bila previše hladna", objasnio je koautor studije Jang Vu i dodao:

"Kada se odgovarajuće vrste komaraca odomaće na novim područjima, raste i mogućnost lokalnog prenosa čikungunje."

Istraživači su utvrdili i da više temperature ubrzavaju razvoj virusa unutar komarca. Pri temperaturama između 18 i 28 stepeni Celzijusa virus postaje spreman za prenos četiri do pet puta brže, čime se povećava rizik od epidemija.