Kupimo mobilni telefon i verujemo da je naš. Međutim, prema upozorenjima stručnjaka za digitalnu suverenost, upravo se u tim uređajima krije jedna od najvećih pretnji savremenog doba. Klasično prisluškivanje, kažu, odavno je mrtvo. Danas se podaci prikupljaju automatski, neprekidno i masovno, a svaki pametni telefon postao je potencijalni alat za profilisanje i kontrolu.

Publicista i stručnjak za digitalnu suverenost Slobodan Stojičević upozorava da se svet nalazi na prekretnici koja bi mogla potpuno da promeni internet kakav danas poznajemo.

– Na nivou hardvera moguće je ubaciti male programe koji sve što uređaj vidi i čuje prosleđuju u udaljene servere. Više ne govorimo o klasičnom prisluškivanju, već o nadzornom kapitalizmu i masovnom prikupljanju podataka. Danas smo svi pod stalnim nadzorom – kaže Stojičević.

Ruski slučaj pokrenuo nova pitanja

Povod za ovakva upozorenja bilo je saopštenje ruske Federalne službe bezbednosti (FSB), koja je objavila da je otkrivena velika operacija stranih obaveštajnih službi usmerena na kompromitovanje pametnih telefona visokih ruskih zvaničnika.

Prema navodima FSB-a, zlonamerni softver omogućavao je prikupljanje podataka sa kompromitovanih uređaja, dok istraga pokušava da identifikuje odgovorne, infrastrukturu preko koje su napadi izvođeni i obim ugroženih informacija.

Ovaj slučaj, prema mišljenju stručnjaka, pokazao je da čak ni najviše državne strukture nisu imune na digitalnu infiltraciju.

Algoritmi znaju više o nama nego mi sami

Stojičević smatra da se danas ne prate samo razgovori.

– Prikuplja se sve: lokacija, kretanje, istorija pretrage, kontakti, navike, interesovanja. Na osnovu toga algoritmi prave detaljne psihološke profile korisnika. Na kraju sistem poznaje čoveka bolje nego što on poznaje sam sebe – objašnjava.

On tvrdi da se tako ne predviđaju samo potrošačke navike, već se oblikuju stavovi i način razmišljanja.

Pametni telefoni kao „tuđi repetitori“

Posebno upozorava da ni promene operativnog sistema ne garantuju zaštitu.

– Svaki pametni telefon može da bude tuđi repetitor u vašim rukama. Čak i kada je uređaj isključen, na nivou procesora mogu postojati komande koje omogućavaju prenos podataka – navodi on.

Dodaje da obaveštajne službe koriste i naizgled bezazlene aplikacije poput vremenske prognoze, sportskih rezultata ili verskih kalendara kako bi prikupljale informacije.

Kako se prate državnici

Prema njegovim rečima, kada direktno praćenje nije moguće, koriste se indirektni načini.

– Ako ne mogu da prate predsednika ili ministre, prate članove njihovog obezbeđenja i porodice. Tako algoritmi mogu da otkriju kretanja i aktivnosti najviših zvaničnika – tvrdi Stojičević.

Kao primer navodi sisteme poput američkog Palantira, koji povezuju ogromne količine podataka iz različitih izvora.

Internet ulazi u novu eru

Stojičević smatra da će narednih godina doći do raspada jedinstvenog globalnog interneta.

– Države koje žele da sačuvaju suverenitet moraće da grade sopstvene sisteme zaštite i nacionalne mreže. Kina je to uradila odavno, Rusija se ubrzano kreće u tom pravcu, a slični procesi postoje i u drugim zemljama – kaže on.

Prema njegovom mišljenju, digitalna suverenost više nije tehnološko pitanje, već pitanje opstanka država u svetu u kojem se informacije smatraju najvrednijim resursom.

(Sputnjik)