"Možemo mi to", apelovao je kancelar Fridrih Merc na građanima na konvenciji svoje stranke u Linstou u istočnoj Nemačkoj. Ponovio je čuvene reči svoje prethodnice Angele Merkel – „Wir schaffen das“ – kojima je kancelarka uveravala Nemce da mogu da integrišu milion Sirijaca kojima je krajem leta 2015. otvorila vrata svoje zemlje, gladne radnika.

Sledeće nedelje, Bundestag bi trebalo da raspravlja o reformi zdravstvenog osiguranja.

Vlada prognozira deficit od 15 milijardi evra samo u ovom segmentu sledeće godine. Reforma zdravstva je prva o kojoj su se dogovorili lideri vladajuće koalicije i socijaldemokrata.

Kako mediji prenose, radi se o velikim reformskim projektima: penzije, zdravstvo i porezi. 

Cilj im je da se o većini njih dogovore pre letnje pauze, navodi ARD. Reforme su obećane u koalicionom sporazumu, ali niži ekonomski rast i niži poreski prihodi smanjuju prostor za manevar vlade.

Citirao Angelu Merkel

Merc pokušava da pridobije javno mnjenje motivacionim govorima. Nemačka ima snagu za neophodne reforme i novi početak, vladajuća koalicija ima snagu i neophodno jedinstvo, istakao je lider CDU, kako prenosi Tagešau.

Uveren je da je trenutna kriza privremena i da se ekonomska slika Nemačke može značajno promeniti u relativno kratkom vremenu.

Nemačka ekonomija i reforme stagniraju, vladajuća koalicija CDU/CSU i socijaldemokrata (SPD) loše se kotira u anketama. Nakon naglog rasta cena nafte i gasa kao posledice sukoba na Blikom istoku, ove godine se očekuje samo minimalan rast.

Ali kancelar Merc je odbacio sumnje u sposobnost svoje vlade da modernizuje Nemačku. „Ovo je realnost sutrašnjice ako radimo zajedno i reformišemo ovu zemlju kako bismo ponovo mogli biti u prvom planu, da održimo korak.“ Potvrdio je poruku citirajući čuvenu izjavu bivšeg kancelara: „Možemo mi to, možemo mi to, ako se svi ujedinimo i ako ponovo malo više verujemo u sebe.“

Strah od AfD-a

Nije slučajno što je kancelar ponovio reči svoje nekada omražene rivalke izgovorene pre 11 godina. Nemačka se u septembru suočava sa izborima u tri savezne države, u Berlinu, Saksoniji-Anhaltu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. AfD je, prema anketama, najjača stranka na saveznom nivou, a izbori imaju značaj koji daleko prevazilazi lokalni nivo. „Radi se o tome da li mi, iz političkog centra naše zemlje, još uvek imamo snagu, volju, a takođe i asertivnost, da se uhvatimo u koštac sa političkim problemima sa kojima se danas suočavamo i da ih rešimo“, rekao je Merc na sastanku sa zvaničnicima svoje stranke.

Nekoliko dana ranije, na skupu u drugom delu istočne Nemačke, takođe je podsticao optimizam. Kancelar je u misiji da pridobije građane za reforme. Poziva na veći optimizam u pogledu budućnosti. Kaže da je potpuno svestan ambicije plana koalicione vlade da započne opsežne ekonomske i poreske reforme koje će uticati na zdravstvenu zaštitu, socijalnu zaštitu i brigu o starijima.

„Ali svakako želim da se oslonim na spremnost svih građana da konstruktivno doprinesu ovome.“ Pozvao je kompanije, radnike, sindikate i udruženja i druge društvene institucije. „Želimo i moramo zajedno da pokažemo da smo sposobni da rešimo probleme naše zemlje“, rekao je on.

Porez na nasledstvo

Koalicioni partneri bi želeli da počnu sa velikim paketom reformi pre letnje pauze. Merc je rekao da dugo očekivane reforme penzionog sistema, zdravstvenog osiguranja i brige o invalidima neće biti lake. Ali cilj je da se obnove temelji zemlje za naredne godine, možda čak i deceniju. To zvuči kao ono što je socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder uradio kada je „Agenda 2010“ postavila temelje nemačkog izvoznog čuda, prenose mediji.

Ključna pitanja su penzije i porezi. U koalicionom sporazumu, stranke su se obavezale na značajne poreske olakšice za one sa nižim i srednjim prihodima. Ovo bi trebalo da stupi na snagu, kako je planirano, 1. januara 2027. godine, što znači da se o njima mora dogovoriti u koaliciji pre praznika. Dok SPD želi da poveća poreze na najviše prihode i velika nasledstva, CDU/CSU još uvek se ne izjašnjava.

Reforme će biti prihvaćene samo ako svi, bez izuzetka, budu spremni da podnesu umerene žrtve, pišu stručnjaci Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu za Špigel (Der Spiegel). Najranjivije grupe, poput mladih ili onih sa niskim prihodima, ne smeju biti nesrazmerno pogođene. Glavno pitanje je: hoće li Mercova vlada imati hrabrosti da smanji subvencije i socijalna davanja, modernizuje administraciju i istovremeno primora bogate da više doprinose društvu kroz veće poreze?

BONUS VIDEO

1