Prema finskom javnom servisu Yle, satelitski snimci pokazuju izgradnju novih objekata u Kareliji, obnovu ranije napuštenih garnizona i aktivnosti na više tačaka od Murmanske oblasti do Kalinjingrada.
Najviše pažnje privuklo je selo Novaja Vilga, u blizini Petrozavodska. Tamo su, prema navodima Yle-a, već u izgradnji kasarne dimenzija oko 65 sa 24 metra, što daje približno 1.500 kvadratnih metara prostora po spratu. Objekat je deo šireg plana za raspoređivanje većeg broja vojnika u regionu.
Prema istim navodima, budući garnizon mogao bi da primi jedinice motostreljačke brigade ili ključne elemente motostreljačke divizije, ukupne jačine do 6.000 ljudi. Te jedinice bile bi povezane sa 44. armijskim korpusom Lenjingradskog vojnog okruga.
Radovi u Kareliji i obnova garnizona Ribka
Karelija je ranije imala ograničeniju vojnu ulogu. U regionu su se nalazila skladišta opreme, radarska stanica i borbeni avioni na aerodromu u Petrozavodsku. Novi satelitski snimci, međutim, pokazuju znatno šire aktivnosti.
U toku je i obnova garnizona Ribka, koji je ranije bio napušten, a nalazi se oko 160 kilometara od finske granice. Prema snimcima, vojna oprema je već počela da stiže u taj kompleks.
Yle navodi i mogućnost prebacivanja posebne brigade železničkih trupa u Petrozavodsk ili formiranja takve jedinice od nule. Njena uloga bila bi logistička: održavanje transportnih pravaca, podrška premeštanju jedinica i povezivanje garnizona sa dubljim delovima ruske teritorije.
Više tačaka na severu i zapadu Rusije
Satelitska analiza ne odnosi se samo na Petrozavodsk. U Pečengi, oko 135 kilometara od Murmanska i svega 10 kilometara od granice sa Norveškom, primećeni su novi vojni smeštaji i veći broj vozila.
U samom Petrozavodsku gradi se vojni kompleks koji bi mogao da primi između 4.000 i 6.000 vojnika. Grad se nalazi oko 300 kilometara od Sankt Peterburga i približno 190 kilometara od finske granice.
Slične aktivnosti zabeležene su u Sapjornoju, oko 130 kilometara od Sankt Peterburga, kao i u Kirilovskoju, oko 100 kilometara od tog grada. Na krajnjem severu, u Kandalakši, oko 240 kilometara od Murmanska i oko 110 kilometara od Finske, takođe su prijavljeni radovi na vojnoj infrastrukturi.
Na zapadnom pravcu posebno se izdvajaju Baltijsk i Kalinjingrad, glavni ruski vojni centri u Kalinjingradskoj enklavi. Ti objekti imaju poseban značaj za rusko prisustvo u Baltičkom moru.
Zapadne službe prate period posle rata u Ukrajini
Švedske obaveštajne službe procenjuju da bi Rusija mogla da rasporedi dodatne snage u ovim oblastima nakon završetka rata u Ukrajini. Dok su ruske jedinice angažovane na ukrajinskom frontu, neposredna vojna pretnja prema severnom NATO krilu procenjuje se kao ograničena.
General-major Brajan Nisen, komandant NATO-a u baltičkim državama i Poljskoj, rekao je da je konkretna ozbiljna vojna pretnja trenutno mala dok Rusija ratuje u Ukrajini, ali da bi se to moglo brzo promeniti ako bude usvojen prekid vatre.
Švedska vojna obaveštajna i bezbednosna služba ocenjuje da se takav razvoj mora shvatiti ozbiljno. Razlog je jednostavan: infrastruktura za buduće raspoređivanje gradi se pre nego što se trupe masovno pojave na terenu.
Nova vojna geografija severa
Ulazak Finske u NATO promenio je vojni značaj severozapada Rusije. Granica Rusije i Alijanse sada je znatno duža, a oblasti koje su ranije imale manji operativni značaj postaju deo direktne zone nadmetanja. Izgradnja u Kareliji, obnova Ribke, aktivnosti u Pečengi, Kandalakši, Petrozavodsku i Kalinjingradu pokazuju da Moskva prilagođava infrastrukturu novim okolnostima. Za sada je reč o gradnji, obnovi i raspoređivanju opreme, ne o neposrednom velikom rasporedu trupa.
Za Finsku i NATO, satelitski snimci predstavljaju upozorenje da se severni pravac mora pratiti dugoročno. Rusija ne mora odmah da prebaci velike jedinice na granicu da bi promenila vojnu računicu. Dovoljno je da izgradi objekte koji će takvo raspoređivanje kasnije učiniti bržim i organizovanijim.
BONUS VIDEO
Komentari (0)