Globalna potrošnja na nuklearno oružje naglo je porasla u 2025. godini, dostigavši ​​procenjenih 119 milijardi dolara, što je za 16,8 milijardi dolara odnosno za 19 odsto više nego godinu pre, navodi se u danas objavljenom izveštaju Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN).

Tokom 2025. godine devet svetskih nuklearno naoružanih država nastavilo je da ulaže velika sredstva u održavanje i modernizaciju svojih arsenala, a kombinovana potrošnja Kine, Francuske, Indije, Izraela, Severne Koreje, Pakistana, Rusije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država iznosila je skoro oko 3.768 dolara svake sekunde tokom cele godine.

Ubedljivo najveći potrošač su i dalje SAD sa 69,2 milijarde dolara za svoj nuklearni arsenal u 2025. godini, više nego sve ostale zemlje s nuklearnim oružjem zajedno.

Kina je na drugom mestu sa procenjenih 13,5 milijardi dolara potrošnje, a slede velika britanija (12,6 milijardi dolara), Rusija (9,5 milijardi dolara) i Francuska (7,7 milijardi dolara).

Na svoje nuklearne arsenale u proteklih pet godina, od 2021. do 2025. godine devet država sa nuklearnim oružjem potrošilo je ukupno 471 milijardu dolara.

U izveštaju ICAN-a, koja je 2017. godine dobila Nobelovu nagradu za mir, navodi se da širom sveta, države s nuklearnim oružjem prave planove za zadržavanje svojih arsenala u narednim decenijama, a da je nekoliko njih objavilo projekcije potrošnje na nuklearno oružje u iznosu od desetina milijardi ili čak preko bilion dolara za narednu deceniju ili nekoliko decenija.

Ističe se da sve države sa nuklearnim oružjem imaju sisteme naoružanja koji će ostati operativni barem do 2050. godine, ako ne i do sledećeg veka.

Rast potrošnje nije podstaknut samo trenutnim programima naoružanja, navodi se u izveštaju, već i dugoročnim planovima modernizacije - sve države s nuklearnim oružjem razvijaju ili održavaju sisteme za koje se očekuje da će ostati operativni i nakon 2050. godine.

Izvještaj ukazuje i na značajnu ulogu privatnog sektora u programima nuklearnog oružja.

U 2025. godini, najmanje 25 kompanija koje rade na razvoju i održavanju nuklearnog oružja imalo je značajne ugovore za svoj rad i zaradile su najmanje 38 milijardi dolara u godini za aktivnosti vezane za nuklearno oružje i imaju najmanje 394 milijarde dolara neizvršenih ugovora.

Ovim kompanijama su prošle godine dodeljeni novi ugovori vredni oko 2,5 milijarde dolara.

Kompanije identifikovane u ovom izveštaju platile su lobistima u Francuskoj i Sjedinjenim Američkim Državama više od 138 miliona dolara da zastupaju njihove interese prošle godine, imale su 226 sastanaka sa visokim zvaničnicima Velike Britanije, uključujući četiri sa kabinetom britanskog premijera.          

Sa druge strane, ističe se, 99 zemalja je do sada potpisalo, ratifikovalo ili pristupilo Ugovoru o zabrani nuklearnog oružja (TPNW), kojim se brane sve aktivnosti vezane za nuklearno oružje i kojim su se obavezale da će da rade na njegovom uništenju.

Koautorka izveštaja, direktorka programa ICAN-a, Suzi Snider ocenila je da je u vreme kada troškovi života vrtoglavo rastu, a hrana i gorivo su nedostupni mnogima, nezamislivo da tih devet zemalja troši milijarde na lažno obećanje bezbednosti.

"Nuklearno oružje ne može da se koristi bez izazivanja katastrofe, a lažna logika nuklearnog odvraćanja zahteva od nas da poverimo svojim neprijateljima sam svoj opstanak", rekla je ona.