U međuvremenu, broj sukoba između država udvostručio se drugu godinu zaredom, porastavši sa dva u 2023. na osam prošle godine.

Generalno, istraživači su otkrili da se 13 sukoba u 2025. godini može klasifikovati kao "ratovi", što znači da su prouzrokovali najmanje 1.000 smrtnih slučajeva povezanih sa borbama u jednoj kalendarskoj godini.

Ovo je učinilo 2025. godinu jednom od najkrvavijih godina u ljudskoj istoriji, sa preko 244.600 ljudi ubijenih u organizovanom nasilju.

To je drugi najveći broj smrtnih slučajeva vojnika i civila od genocida u Ruandi 1994. godine.

"Nije samo pitanje većeg broja sukoba, već i veoma visokog nivoa smrtonosnog nasilja", rekla je Tereza ​​Peterson, viši analitičar i vođa projekta u UCPD-u.

U poslednjih nekoliko decenija, broj otvorenih sukoba između država bilo je u opadanju. Iako je nasilje koje uključuje države i dalje bilo uobičajeno, postalo je mnogo ređe da se dve nacije upuštaju u otvoreni sukob.

Međutim, najnoviji podaci sada pokazuju "jasan porast" ovih nasilnih sukoba.

"Povećanje međudržavnih sukoba i internacionalizovanih unutardržavnih sukoba traje već više od decenije i ubrzava se. Ovo odražava slom svetskog poretka uspostavljenog posle Drugog svetskog rata", rekao je "Dejli mejlu" Magnus Oberg, direktor UCPD-a.

Iako istraživači kažu da povećanje sukoba između država povećava rizik od trećeg svetskog rata, šanse za istinski globalni rat ostaju relativno male.

Koautor Šon Dejvis, viši analitičar u UCDP-u kaže da "iako veći broj sukoba povećava rizik od prelivanja koje bi moglo uvući više zemalja u sukob, svetski ratovi su sami po sebi veoma specifični i retki događaji".

"Porast međudržavnih sukoba nosi veći rizik od izazivanja šireg rata, iako istinski globalni rat ostaje prilično udaljena mogućnost", naglasio je.

Dejvis takođe ističe da slabljenje posvećenosti sporazumu o međusobnoj odbrani NATO-a čini svetski rat manje verovatnim.

Međutim, to čini "rizike regionalnih ratova velikih sila, uključujući i mogućnost nuklearnog rata, verovatnijim".