Prema rečima nemačkog ambasadora u Vašingtonu Jensa Hanefelda, Berlin je spreman da odgovori na nove bezbednosne izazove koje je stvorio rat u Ukrajini i promenjena geopolitička situacija u Evropi. On je istakao da Nemačka „preuzima veću odgovornost“ i da je cilj da postane najjača konvencionalna vojna sila na evropskom kontinentu.

Odgovor na Trampov pritisak i rusku pretnju

Nemački zaokret dolazi nakon zahteva da evropske članice NATO-a povećaju izdvajanja za odbranu i smanje zavisnost od američke vojne pomoći. Istovremeno, Berlin kao glavni razlog navodi rastuću zabrinutost zbog Rusije i bezbednosne situacije na istoku Evrope.

Kancelar Fridrih Merc ranije je poručio da je izgradnja „najjače konvencionalne vojske u Evropi“ očekivanje nemačkih saveznika i obaveza zemlje koja predstavlja najveću evropsku ekonomiju.

Hiljade novih vojnika i veći vojni budžet

Kako bi ostvarila postavljeni cilj, Nemačka planira značajno povećanje broja vojnika i vojnih kapaciteta. Prema ranijim procenama, Bundesver bi mogao da dobije između 50.000 i 60.000 novih pripadnika kako bi ispunio nove NATO ciljeve.

Strategija podrazumeva i veća ulaganja u protivvazdušnu odbranu, raketne sisteme, municiju, komunikacije i druge ključne vojne kapacitete koji su godinama bili zapostavljani.

Istorijski zaokret posle decenija uzdržanosti

Ovakva politika predstavlja jednu od najvećih promena u nemačkoj bezbednosnoj strategiji od završetka Drugog svetskog rata. Posleratna Nemačka gradila je vojsku prvenstveno kao deo kolektivne odbrane NATO-a, izbegavajući samostalnu projekciju vojne moći.

Međutim, rat u Ukrajini, zahtevi NATO-a i sve češće poruke iz Vašingtona da Evropa mora sama da snosi veći deo troškova sopstvene odbrane, doveli su do promene kursa u Berlinu.