Strateški važno ostrvo Gotland u Baltičkom moru ponovo je postalo jedna od ključnih tačaka evropske bezbednosti, dok Švedska pojačava vojno i civilno prisustvo na ovom prostoru zbog mogućnosti da Rusija u budućnosti pokuša da testira spremnost NATO-a.

Kako prenosi Gardijan, Gotland, ostrvo udaljeno oko 275 kilometara od ruske enklave Kalinjingrad i svega 87 kilometara od švedskog kopna, prolazi kroz jedne od najopsežnijih vojnih i civilnih priprema u modernoj istoriji Švedske.

U novoj švedskoj strategiji odbrane za period od 2025. do 2030. godine iznenadni napad na Gotland naveden je kao jedan od sedam prioritetnih scenarija za koje zemlja mora biti spremna.

Ostrvo koje kontroliše Baltičko more

Vojni stručnjaci upozoravaju da Gotland ima ogroman strateški značaj, jer se sa tog ostrva mogu nadzirati pomorske i vazdušne operacije u širem baltičkom regionu.

Kontrola Gotlanda značila bi i bolju zaštitu dolaska savezničkih pojačanja ka baltičkim državama, koje se smatraju jednim od najosetljivijih delova istočnog krila NATO-a.

Pukovnik Andreas Gustafson, najviši oficir švedske vojske na Gotlandu, rekao je za Gardijan da je značaj ostrva teško preceniti.

„Ako kontrolišete Gotland, možete kontrolisati Baltičko more. Zato moramo da ga zadržimo pod kontrolom, ne samo zbog Švedske već i zbog NATO-a“, poručio je Gustafson.

Ne očekuje se klasična invazija, ali pretnja nije nestala

Švedske vlasti za sada ne smatraju da postoji neposredna opasnost od klasične vojne invazije, ali upozoravaju da bi Moskva mogla da pribegne drugim oblicima pritiska.

Prema procenama koje prenosi Gardijan, špijunaža, sabotaže, hibridne operacije i pokušaji destabilizacije trenutno se smatraju verovatnijim oblicima ruskog delovanja od otvorenog vojnog napada.

Ipak, švedski vojni zvaničnici upozoravaju da bi eventualni prekid rata u Ukrajini mogao da promeni bezbednosnu sliku u Evropi. U tom slučaju, Rusija bi, kako se procenjuje, mogla brže da preusmeri deo svojih vojnih kapaciteta ka Finskoj i baltičkim državama.

„Uvek postoji rizik da će Rusija postati očajna. Što je pod većim pritiskom, to može postati nepredvidljivija“, upozorio je Gustafson.

Od demilitarizacije do povratka vojske

Gotland je tokom Hladnog rata imao izuzetno snažno vojno prisustvo. Na ostrvu su bila četiri puka, a u slučaju pune mobilizacije moglo je da bude angažovano oko 25.000 vojnika.

Međutim, posle završetka Hladnog rata i promene bezbednosnih procena, Švedska je značajno smanjila vojno prisustvo. Poslednji puk P18 raspušten je 2005. godine, nakon čega je na ostrvu ostala samo mala jedinica Teritorijalne odbrane.

Preokret je usledio nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, a naročito posle početka rata u Ukrajini 2022. godine. Puk P18 ponovo je uspostavljen 2018. godine, a od ulaska Švedske u NATO Gotland je postao redovno mesto savezničkih vojnih vežbi.

Švedska povećava ulaganja u odbranu

Švedska je ove godine izdvojila 2,8 odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, dok je planirano da se ta izdvajanja od 2028. godine povećaju na 3,1 odsto BDP-a.

Pored jačanja vojske, vlasti intenzivno razvijaju i sistem civilne zaštite. To uključuje pripreme za krizne situacije, bolju koordinaciju lokalnih službi, jačanje otpornosti stanovništva i sposobnost ostrva da funkcioniše i u slučaju ozbiljnih bezbednosnih poremećaja.

Gotland je tako, od ostrva koje je posle Hladnog rata delovalo kao periferno vojno pitanje, ponovo postao jedna od najvažnijih tačaka NATO odbrane u Baltičkom moru.

Za Švedsku, ali i za ceo savez, poruka je jasna: eventualni sukob u Baltiku ne bi se merio samo brojem vojnika i tenkova, već i kontrolom nad prostorom koji može da odluči ko nadzire more, vazduh i pravce dolaska pojačanja.